Treći štrajk upozorenja odrţat će se u petak, 19. oţujka 2021. godine, četvrti školski sat u obje
smjene u svim osnovnim školama u Ţupaniji Zapadnohercegovačkoj.
Razlozi za štrajk upozorenja su isti:
- Odugovlačenje u pregovaranju i potpisivanju novog Kolektivnog ugovora
- Konačan dogovor o postotku povećanja osnovice plaća
- Sustavno zanemarivanje struke te kršenje prava iz radnog odnosa uposlenika u školama
- Loši uvjeti rada u školama
- Isplata razlike umanjenog dijela plaća iz svibnja i lipnja 2020.godine
- Ispravak netočno obračunatih kamata po isplaćenim tuţbama i nastavak isplata
- Neuvaţavanje zahtjeva Sindikata i miješanje u rad Sindikata
- Zaštita učitelja u eventualnim istraţnim radnjama koje nisu prouzrokovane njihovom
voljom u skladu s ovlastima nadleţnih ministarstava
Zbog ignoriranja zahtjeva Sindikata osnovnog školstva i odbijanja sastanka predstavnika
Vlade i Sindikata po gore navedenim razlozima, koji ovakvim činom pokazuju nepoštovanje
prema svim odgajateljima, učiteljima, nastavnicima i svim zaposlenicima u obrazovanju, moramo
na ovakav način pokazati da postojimo i ukazati na probleme koji se stavljaju pod tepih. Ovo je
samo pokazatelj odnosa vlasti prema prosvjetarima u ŢZH.
Ţalosna je činjenica da se sva komunikacija s Vladom svela na sastanke s ministricom
obrazovanja, koja tek po slanju ponovljenih zahtjeva i najavom štrajka upozorenja prima
predstavnike Sindikata. Nemoćna da sama riješi nagomilane probleme ukratko sasluša i prenese
nezadovoljstvo lošim stanjem u obrazovanju na sjednicama Vlade.
Da je prosvjeta laka meta za gađanje, osim medijskih izjava premijera, uvjerili smo se iz
javnog nastupa ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo ŢZH. U svojoj izjavi nekoliko učiteljica je
proglašeno sukrivcima za naglo povećanje broja zaraženih u ŢZH, zbog proslave Dana ţena.
„Ovaj primjer najbolje govori koliko su ljudi neodgovorni, posebno prosvjetni radnici koji
bi trebali biti primjer odgovornog ponašanja u svojoj sredini“.
Jesu li navedene učiteljice, koje ne rade, moţda krive što je po brojkama i dalje veći broj
zaraţenih muškaraca od ţena? Jesu li učiteljice donijele zaraze i u određena ministarstva, i ostale
ustanove u kojima se pojavljivala zaraza?
Nekoliko je učiteljica zaraţeno, a ta zaraza mogla se dogoditi u učionici. Virus je prisutan na
svim mjestima, pa i u školi. Svakodnevno smo izloţeni mogućnosti zaraze, drţimo se propisanih
mjera u školama i nosimo maske. Laboratorijskim nalazom mnogi zaposlenici su otkrili da
posjeduju antitijela, a da nisu imali nikakve simptome zaraze. Kako je to moguće? Poseban
problem za pojavu zaraze je razredna nastava, koja ne moţe funkcionirati na udaljenosti, bez
stalnog nadzora nad radom učenika. Nedavno smo u školama učenicima čitali obavijesti te slali
roditeljima poruke da ne šalju djecu u škole ukoliko je netko u obitelji pozitivan. Jesu li tada
učiteljice bile izloţene mogućnosti da se zaraze, iako nose maske?
Ispad nekoliko učiteljica iz sustava obrazovanja je nadomjestiv. U školama radi veliki broj
učiteljica istog predmeta, koje su u različitim smjenama ili različitim školama. Samo dobrim
upravljanjem i koordinacijom između škola moguće je odmah nadomjestiti zaraţene učiteljice.
Na nastavu na daljinu, koju smo odrţavali prošle godine. bili smo prisiljeni. Odgovorili smo
na taj izazov najbolje što smo znali i umjeli. Nagrađeni smo umanjenjem plaća, jedini u BiH
prosvjetari u ŢZH! Takozvana nastava na daljinu roditeljima, učenicima i nama prosvjetarima je
pokazala da bez ţive riječi, fizičkog kontakta s učenicima nema učinka. Da bi nastava bila na
daljinu moraju postojati uvjeti u školama, učionicama i u roditeljskim domovima. Ono je bila
nastava putem Viber i WhatsApp grupa. Odajemo duboku zahvalnost na strpljenju i pomoći
roditeljima, posebno onima koji su imali više „školaraca“, koji su kao i mi morali nabavljati
sredstva da bi mogli pratiti takvu „nastavu“. Nakon povratka u škole uvidjeli smo da je rezultat
takve nastave bio loš. Nije bilo dovoljno usvajanja znanja niti mogućnosti primjene naučenog na
daljinu. Sve smo to morali ponoviti u školama, da bi mogli nadograditi nova znanja. Nismo
prigovarali, šutjeli smo i radili, da to nadoknadimo.
Je li javnosti poznato da učenici, učitelji i ostali zaposlenici svakodnevno kupuju maske da bi
se zaštitili. U većini škola učenici su dobili maske čija je kvaliteta bila upitna. Nakon toga dobili
su još jednu ili nijednu masku. Iako smo svakodnevno izloţeni zarazi, svoj posao obavljamo na
najbolji mogući način, odgovorno, predano, posvećeno svome pozivu. Sretni smo da moţemo
odrţati fizički kontakt s učenicima i poučavati ih.
Napasti na ovakav način prozvane učiteljice, osim kojih se zarazilo velik broj drugih ţena,
znači napasti svakoga djelatnika u prosvjeti.
Šutnja vladajućih na naše zahtjeve, a zatim ovakav „ubod“ pokazuje odnos društva prema
prosvjeti. Da bi nešto moglo funkcionirati potrebno je da svi dijelovi budu ispravni. I ovaj
put jedini neispravan dio u našem društvu je prosvjeta!
Nezavisni sindikat uposlenih u osnovnim školama u ŢZH
