Županija Zapadnohercegovačka proteklih godina postaje mamac za turiste, tvrdi Večernji list.
Regija prirodnih ljepota bogatija je za kanjoning, zip-line, sportsko te slobodno penjanje, via ferattu…, za što je najzaslužniji projekt Adriatic Canyoning, koji su Grude i Široki Brijeg itekako dobro iskoristili za svoje Peć Mlini, odnosno Borak.
A ono što je posljednje najavljeno kao plan ŽZH sve je zaintrigiralo. Radi se o letu balonom na vrući zrak, a jedan ili više njih bili bi kupljeni za poboljšanje turističke ponude ove županije. Da pojednostavimo maksimalno, sjetite se Julesa Vernea i njegove knjige iz 1873. godine Put oko svijeta u osamdeset dana. Radi se o jednom od najpoznatijih djela svjetske književnosti, obveznoj lektiri u kojoj Phileas Fogg prihvaća okladu da će u 80 dana obići cijeli svijet u balonu na vrući zrak, a s njim se u visine vinuo i njegov simpatični sluga Passepartout.
Taj put balonom, kako vole istaknuti recenzenti, naučio nas je zemljopisu više nego svi atlasi zajedno, a i danas je inspiracija ljudima diljem svijeta. O toj letjelici kojom će se preletjeti svijet maštalo se stoljećima. Uz dužno poštovanje svim pokušajima tijekom povijesti, braća Montgolfier 1783. godine uspjela su poletjeti u balonu na vrući zrak.
A danas, koje stoljeće kasnije, letjeti bi se na isti način trebalo i u ŽZH. Dejan Horvatek, kolumnist Crometea, podsjeća da se nakon enormnoga rasta popularnosti i izuzetnog pada nakon pojave zrakoplova, balonaštvo vraća na scenu u 60-im godinama prošlog stoljeća kad se počinju koristiti bolji i teško zapaljivi materijali. Stoga danas baloni na vrući zrak pripadaju sigurnijim letjelicama. Horvatek objašnjava da let u ovakvoj letjelici izgleda nerealno.
S malom dozom straha, osjećajem ugode, ljepote, divljenja, savršenstva, užitkom stapanja sa slobodom u zraku…, što se tiče samoga leta, najbolje doba dana je rano ujutro, odmah poslije izlaska sunca ili kasno popodne, ali je bitno da se sleti prije zalaska sunca tijekom ljetnog razdoblja. Tijekom zimskoga razdoblja najbolje razdoblje za let je čitav dan jer se zbog velike razlike u vanjskoj i temperaturi unutar balona troši manje plina, a i sam balon je mobilniji i lakše je upravljati njime, naveo je. Let traje oko sat vremena.
Let balonom planira se prema prognozi vremena s naglaskom na brzinu i smjer puhanja vjetra, tako da otprilike se može odrediti mjesto slijetanja. Dobar pilot procijenit će smjer puhanja vjetra i donekle može korigirati smjer leta jer na različitim visinama pušu vjetrovi različite brzine i smjera te može odabrati brzinu i smjer koji mu najviše odgovara. Balonu najviše smeta nestalan vjetar, po brzini i smjeru, jer balon nije konstruiran za takve sile koje se stvaraju kod nestalnih vjetrova, objašnjava Horvatek za Večernji list.
Niz je pitanja i odgovora koje će morati naučiti oni koji će u ŽZH upravljati letjelicama. Na stranici Hotairfligh pronađene su i cijene balona, a neki koji bi, po svim parametrima, bio vrhunski jest balon koji košta 40.000 dolara (64.500 KM), međutim, detalje novinar Večernjaka prepušta prepušta struci.
Iz Balon kluba Zagreb, koji se smatra jednim od najboljih, ističu da je dio ljepote leta balonom činjenica da nikad ne letimo isti let.
Budući da lokacija uzleta ovisi o vjetru, kao i sam let, svaki let balonom je jedinstven na svoj način. Koristeći znanje i iskustvo, pilot korištenjem različitih smjerova vjetra na različitim visinama usmjerava balon k željenoj lokaciji, ali sama lokacija slijetanja nije točno određena. Najčešća i najsigurnija područja za slijetanje su velika polja, farme, dvorišta i slično. Nakon slijetanja posada nas pronalazi, pomaže nam spakirati balon te se vraćamo na mjesto uzleta, objašnjavaju na svojim stranicama i naglašavaju da se još uvijek leti u pletenim košarama i da se još uvijek uspješan let proslavlja šampanjcem.
A taj osjećaj nesputanog leta, gdje na otvorenom plovite u potpunoj tišini na nekoliko kilometara ili tek nekoliko centimetara iznad vrhova krošnji, nije usporediv ni s čim drugim na svijetu. Let balonom najbliže je osjećaju koji imamo kada sanjamo da letimo…, naglašavaju, a mi možemo samo nadodati: Uskoro u Hercegovini…
