Zapadnohercegovačka županija (ŽZH) u proteklih nekoliko godina povukla je preko 10 milijuna maraka nepovratnih sredstava iz fondova i kroz projekte Europske unije (EU).
Po riječima ravnatelj Ureda za europske integracije (EUI) Vlade ŽZH Ivana Jurilja, europski fondovi imaju velik značaj za gospodarski i društveni razvoj, a njihova vrijednost je i u tome što mogu biti pokretači nečega što želite, a niste u kapacitetu samostalno realizirati vlastitim sredstvima.
Oni nisu važni samo zbog financijske vrijednosti koju imaju, nego i zbog samih procesa kroz koje se projekti planiraju, odobravaju, a i kroz koje se oni provode. Vrlo je važan proces kako dolazimo do projekata s obzirom da on zahtjeva naše prethodno planiranje, prethodnu spremnost i osposobljenost, a isto tako i proces provedbe projekata ima višestruk utjecaj na podizanje svijesti, promjenu percepcije na određene aktivnosti, odnosno teme na koje se ti projekti odnose, kazao je Jurilj.
Nedostatak kapaciteta za privlačenje EU sredstava
Po njegovom mišljenju i iskustvu, Bosna i Hercegovina je bila u prilici da dobrim dijelom koristi onoliko sredstava koliko je tog trenutka bilo na raspolaganju.
S obzirom da je BiH kroz prethodno razdoblje IPA 2007.-2013., pa onda IPA 2014.-2020. bila u različitim fazama dostupnosti tih sredstava, nismo imali status zemlje pristupnice tako da su nam i u prvom krugu bile otvorene samo granične komponente, a u drugom krugu kao država nismo institucionalno ni administrativno bili spremni sudjelovati u određenim komponentama. Da jesmo mogli smo iskoristiti puno više sredstava. Sada se nalazimo u procesu programiranja IPA 2021.-2027. godine i tu je situacija specifična u odnosu na prethodno razdoblje. Sredstva su alocirana na sve zemlje i mi kao država moći ćemo privući onoliko sredstava koliko budemo imali spremnih projekata, što se manifestira kroz pripremu programa koji se predlažu Europskoj uniji i koje EU odobrava, kazao je Jurilj.
Dodao je kako u BiH nedostaje koordinacije na svim razinama da bi se na kvalitetan način prepoznale potrebe koje bi se mogle financirati kroz programe EU-a.
Nismo dovoljno usklađeni, još uvijek nam na svim razinama fali i znanja za strateško, ali i operativno planiranje, kao i volje za međusobno dobru koordinaciju kako bismo disali na sličan način i imali određeni, jedinstven stav prema EU, pa i na jednostavniji način potrebe ljudi na lokalnoj razini artikulirali kroz ove programe. U javnoj upravi nam nedostaje znanja, kapaciteta, ali i dinamičan pristup pripremi, pisanju i provedbi projekata, a u isto vrijeme i administrativne procedure su nešto što zapravo guši tu proaktivnost državnih službenika da se uhvate u koštac s tako izazovnim stvarima kao što su pisanje, priprema i provedba projekata, naglasio je Jurilj.
Razvoj turizma kroz EU projekte
Što se tiče konkretno Županije Zapadnohercegovačke, u prethodnih nekoliko godina povučeno je preko 10 milijuna maraka nepovratnih sredstava iz EU fondova.
Mi u ŽZH-u još uvijek pokušavamo naći najbolji model i mehanizam kako se pripremiti za privlačenje sredstava iz programa EU-a. U tom kontekstu uspostavljen je i Ured za EU integracije, imamo razvojnu agenciju, imamo dobru suradnju između županijskih institucija i općina i gradova, što je vrlo važno. Pokušavamo napraviti dobru suradnju s nevladinim sektorom, akademskom zajednicom i privatnim sektorom da stvorimo mehanizam naše interne koordinacije kako bismo na najbolji način identificirali potrebe, artikulirali ih i da smo spremni za pisanje projekata. Dosta proaktivno sudjelujemo u tim procesima i do sad smo povukli preko 10 milijuna maraka u ŽZH koji su potrošeni u različite projekte kao što su turizam, malo i srednje poduzetništvo, ali i zdravstveni sektor, kazao je Jurilj.
Dobar dio projekata koji se provodi i koji se proveo u prethodnim godinama na području ove županije vezan je za turizam.
Turizam je najbolji prostor, odnosno najjednostavnije je napraviti tu neku prekograničnu suradnju kada je u pitanju turizam, tako da je ŽZH u tom kontekstu dobrim dijelom iskoristila programe Europske unije, prije svega programe prekogranične suradnje. Imali smo projekte koji su napravili iskorak u segmentu turizma, konkretan primjer je projekt “Adriatic Canyoning” koji je financiran iz programa trilateralne prekogranične suradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora, gdje su u potpunosti nove lokacije, koje do tada nisu bile dio ponude, stavljene u turističku ponudu, kao što su Peć mlini u Grudama i Borak u Širokom Brijegu, navodi Jurilj.
Također, kroz projekt “Cycling Rural” ŽZH je u svoju turističku ponudu uvrstila biciklizam, koji je jedan od najbrže rastućih turističkih proizvoda u Europi.
Kroz ovaj projekt probali smo, odnosno uspjeli nametnuti biciklizam kao nešto što naša županija može ponuditi kao svoju komparativnu prednost, a to je ujedno i najbrže rastući turistički sadržaj koji se traži u Europi, ali i globalno. U kontekstu Hercegovine kao turističke regije mi smo željeli ŽZH povezati s ovim središtima, odnosno Dalmacijom, ali i Mostarom, Međugorjem, Neumom, te naravno i zapadnim dijelom Bosne, Livna, Hercegbosanske županije, da ovo što imamo organizirano stavimo u funkciju, a to ne bismo mogli bez projekata financiranih iz Europske unije. Njihova vrijednost je i u tome što mogu biti pokretači nečega što vi želite, ali niste u kapacitetu samostalno realizirati kroz vlastiti proračun. Kroz EU projekte nekako smo cijelu županiju stavili na mapu i razvojem infrastrukture smo spremni za sljedeću turističku sezonu, istaknuo je Jurilj.
Regionalno povezivanje
Posebna vrijednost projekata koji se financiraju iz programa prekogranične suradnje je povezivanje s regijom.
Kroz te projekte se povezujete, postajete dio šire regije, šireg prostora i nalazite zajednički interes sa svojim prekograničnim partnerima. Tako i u kontekstu ovih projekata, ne samo da smo razvili infrastrukturu potrebnu za cikloturizam, pustolovni turizam, nego smo kroz partnerstvo s partnerima u drugim zemljama već promovirali našu županiju, ali i Hercegovinu kao dio, ne samo lokalne, nego i regionalne prekogranične turističke ponude, kazao je ravnatelj Ureda za Europske integracije Vlade ŽZH-a za Fenu.
Trenutno je u tijeku projekt obnove kule hercega Stjepana u Ljubuškom, koji provodi Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije (HERAG) u partnerstvu s Gradom Ljubuškim.
Naša želja, naša strategija razvoja i naši planovi su nastaviti s ovim trendom u segmentu razvoja turističke infrastrukture, razvoja valorizacije kulturno-povijesne baštine u segmentu turizma, nastaviti s projektima u segmentu poljoprivrede i podizanjem konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, naravno u zdravstvenom i socijalnom sektoru isto tako. Trenutno se nalazimo u fazi završetka programiranja ovih dokumenata jer te procese vodi EU, tako da tražimo partnere i pripremamo se. Jedan od vrlo važnih i značajnih projekata je digitalizacija obrazovanja u ŽZH-u. Tu smo, kroz jedan projekt u suradnji s UNDP-om, sve srednje strukovne škole uspjeli obuhvatiti ovim procesom i to je nešto što ćemo strateški raditi u budućnosti, kazao je Jurilj.
