Znanstvenici su uspjeli oživjeti sićušnog kolnjaka koji je 24.000 godina bio zamrznut u sibirskom permafrostu. Nakon što su je ugrijali i nahranili, ova je životinjica odjednom postala aktivna te se čak počela razmnožavati.
Već je od ranije poznato da jednostavni organizmi poput bakterija mogu preživjeti tisućljećima u permafrostu (vječnome ledu), no sada su stručnjaci dodatno potvrdili da to može vrijediti i za složenije organizme.
Radi se o životinji sa živčanim sustavom, mozgom i ostalim organima, rekao je biolog Stas Malavin iz instituta Pushchino Scientific Center for Biological Research.
Naša studija je najjači dokaz do sada da višestanične životinje mogu izdržati desetke tisuća godina u kriptobiozi, stanju u kojem su zaustavljeni metabolički procesi, dodao je.
Stručnjaci su već ranije uspjeli oživjeli obliće koji su bili zaleđeni u permafrostu najmanje 30.000 godina, ali je ovo prvi put da su oživjeli tako “starog” kolnjaka. Kolnjaci spadaju u skupinu najmanjih višestaničnih životinja (od 0.1 do najviše 3 milimetra veličine). Na glavi imaju vijenac treplji, koje neprekidno trepere i tako pokreću tijelo.
U istraživanju objavljenom 2018. godine stručnjaci su objavili kako su povratili u život višestanične obliće panagrolaimus aff. detritofag i plectus aff. parvus, koji su se nalazili u permafrostu u nizini rijeke Kolime. Naslage u kojima su pronađeni oblići stare su između 30.000 i 40.000 godina.
Malavin i njegovi kolege izbušili su 2015. vječni led u blizini rijeke Alazeje u Sibiru u Rusiji. Pritom su našli jednog kolnjaka, manjeg od četvrtine milimetra. Kada su ga zagrijali i dali mu hranu, životinjica je postala ponovo aktivna. Ne samo to – počela se i razmnožavati jer se ova vrsta kolnjaka može klonirati bez seksualnog partnera. Naime, pojedini rodovi kolnjaka imaju različite načine razmnožavanja. U povoljnim uvjetima razmnožavaju se nespolno (partenogeneza), a kad su uvjeti nepovoljni, razmnožavaju se spolno.
Prilično smo uvjereni da se radi o novoj vrsti, rekao je Malavin. On i njegov tim sekvencirali su genom ove drevne životinjice i otkrili da je najsličnija vrsti kolnjaka adineta vaga.
Znanstvenici smatraju da današnji kolnjaci imaju sličnu sposobnost preživljavanja kao i njihovi drevni preci. Malavin je tijekom jednog eksperimenta na tjedan dana smrznuo (-15°C) jedinke različitih modernih vrsta, kao i neke potomke drevnih kolnjaka. Obje su skupine bile podjednako tolerantne na smrzavanje, sa sličnim stopama preživljavanja, piše New Scientist.
No Malavin i njegovi kolege još uvijek ne znaju kako to ova bića točno uspijevaju. Naime, organizmi koji podnose smrzavanje imaju mnoštvo mehanizama preživljavanja, a ne samo jedan, i ne koriste svi iste. Rezultati istraživanja pokazuju da, ako je postupak smrzavanja relativno spor, stanice kolnjaka mogu preživjeti stvaranje ledenih kristala uz minimalna oštećenja, što im omogućuje preživljavanje – iako još uvijek nije poznato kako mogu preživjeti desetke tisuća godina, piše Index.
Ti su nam mehanizmi zapravo iznenađujuće slabo poznati, kaže Malavin.
Istraživanje naslova A living bdelloid rotifer from 24,000-year-old Arctic permafrost objavljeno je u časopisu Current Biology.
