Samo jedan dan prije prve godišnjice smrti prof. Benjamina Tolića, u Posušju je održan simpozij pod nazivom „Život i djelo Benjamina Tolića“. Okupio je obitelj, suprugu Dubravku i kćer Ivu, brojnu rodbinu, prijatelje, suradnike i one koji su voljeli život koji je predstavljao pokojni prof. Benjamin Tolić.
Program simpozija je započeo dodjelama. Stipendija pod nazivom „Benjamin Tolić“ dodjeljena je najboljoj učenici Gimnazije „fra Grge Martića“ u Posušju Adami Galić. Nagrada „Benjamin Tolić“ za najbolju knjigu zavičajne tematike je po prvi put pripala osobnom prijatelju Benjamina Tolića Mati Kovačeviću. Njegova nagrađena knjiga nosi naslov „Stoljeće borbe za hrvatsku državu“.
Stipendiju i nagradu „Benjamin Tolić“ utemeljila je Benjaminova supruga Dubravka u suradnji s predsjednicom Društva hrvatskih književnika – Južnohrvatski ogranak u BiH Anitom Martinac. Financiranje stipendije „Benjamin Tolić“ preuzela je u budućnosti Općina
Posušje, a sredstva za Nagradu „Benjamin Tolić“ prikupit će se
donacijama u Fond Benjamina Tolića pri Zakladi Društvu hrvatskih
književnika u BiH. Stipendija se sastoji od plakete, medalje (rad kipara Stjepana Divkovića) i novčanoga iznosa od 1 000 eura. Nagrada „Benjamin Tolić“ za najbolju knjigu zavičajne tematike i kulturnoga identiteta uz plaketu i nešto drukčije dizajniranu medalju Stjepana Divkovića podrazumjeva i 2 000 eura.
Sjećanja na Benjamina Tolića
Drugi dio simpozija posvećen je bio osobnim sjećanjima i uspomenama na Benjamina Tolića. U ovom djelu glumac Robert Kurbaša pročitao je sonetni akrostih „Dubravka i Bendžo“ hrvatske profesorice i pjesnikinje Irene Stanić Rašin. Ferdo Širić, član Zavičajnoga društva Posušje u Zagrebu, bio je jako dobar prijatelj pokojnoga Tolića i biranim prijateljskim riječima je govorio o svom prijatelju. Zbog nemogućnosti dolaska, čuli smo iz poslanog pisma i riječi Nenada Ivankovića. Ništa manje lijepe riječi nisu bile Dinka Čuture, danas direktora Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, ali prije svega Benjaminovog prijatelja od ranih dana. Zanimljivo je bilo čuti karakteristike osobnosti o Benjaminu Toliću onima koji ga osobno nisu poznavali, a sva ova osobna sjećanja koja su izrečena odavala su dojam potpune istinitosti budući da su izmamili suze mnogima koji su ga poznavali.
Politička misao Benjamina Tolića
Treći dio simpozija posvećen je političkoj misli i filozofiji Benjamina Tolića. Književnik Hrvoje Hitrec, autor brojnih knjiga za djecu i mlade, poznatih Smogovaca, ali i hrvatskih povijesnih romana, TV i filmskih scenarija, političkih eseja bio je među izlagačima. Govorio je na temu „Benjamin Tolić između filozofije i političke zbilje“.
Božo Skoko, izvanredni profesor za odnose s javnošću na Fakultetu političkih znanosti je govorio na temu „Hrvatski identitet i položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici u djelima Benjamina Tolića“. On je istaknuo da Tolića nije osobno poznavao, ali njegov rad itekako dobro. Ocijenio je pokojnoga Tolića u stavovima, razmišljanjima i idejama daleko ispred svoga vremena.
O stožernoj misli Benjaminove političke filozofije, ideji suverenizma, govorio je urednik i novinar portala Hrvatskoga kulturnog vijeća, kolumnist i geopolitički analitičar, autor brojnih članaka i eseja u Hrvatskom slovu, Hrvatskom tjedniku, Političkom zatvoreniku, Vijencu, Davor Dijanović. Dijanović je govorio na temu „Nacionalno – suverenistička misao Benjamina Tolića“.
Ivan Bošković, sveučilišni profesor, autor brojnih studija iz hrvatske političke povijesti, književni kritičar, poznavatelj hrvatske političke, kulturne i književne povijesti je izlagao na temu „Prigodni zapis o ostavštini Benjamina Tolića“.
Među sudionicima koji su trebali izlagati bili su i Nataša Bašić na temu „Identitetske sastavnice u frazeologiji Benjamina Tolića“, Vinko Grubišić na temu „Prijevodno umijeće Benjamina Tolića“, Marijan Brajinović na temu „Uspomene iz Beča na Benjamina Tolića“, Vinko Sabljo na temu „Sjećanja na Benjamina Tolića u Zȕrichu i Buchsu“, te Smiljana Škugor na temu, odnosno tekst „Jeste li čuli? Donio je u HINU golemi hrvatski grb?“. Sve što je na simpoziju izloženo i napisano povodom simpozija, bit će objavljeno i u zborniku kojeg su organizatori najavili za predstavljanje za iduću godinu 8. srpnja, na dan rođenja Benjamina Tolića.
Predstavljanje postumne knjige Benjamina Tolića „Stojim pred vama“
U posljednjem dijelu simpozija predstavljenja je sedma, posljednja knjiga Benjamina Tolića pod naslovom „Stojim pred vama“. Knjigu su predstaviti urednik edicije Božidar Petrač i književni kritičar Damir Pešorda. Glumac Robert Kurbaša pročitao je uoči predstavljanja knjige ulomak iz djela „Baka Veronika i kovid“. Također je Kurbaša na tako lijep način za kraj simpozija donio i završni dio Benjaminove „političke priče“ Slovo o kuni.
Dubravka Oraić Tolić: Sretna, ponosna i zahvalna jer je Benjamin upisan u sjećanje mladih generacija
Organizatori ovog događaja su Zavičajno društvo Posušje u Zagrebu, Ogranak Matice hrvatske Posušje, Općina Posušje, Zaklada Društva hrvatskih književnika u BiH i Južnohrvatski ogranak DHK, ali je sve poteklo na inicijativu supruge pokojnog Benjamina Tolića Dubravke Oraić Tolić. Za nju je je cijeli simpozij, kao i otkivanje spomena bilo jako emotivno. „Dok su bili službeni govori, mogla sam izdržati. No, kada su počele privatne priče, bilo mi je vrlo teško. Ipak, silno sam sretna, ponosna, zahvalna Posušju i Osoju jer zapravo nema veće počasti od ovoga da Benjamin bude upisan u sjećanje i pamćenje mladih generacija i to s naslavom svoje knjige „Tko smo mi?“. Dakle, kada učenici ili bilo tko, tko dođe pred spomenim može se slobodno upitati – tko sam ja, što je moj identitet. To je pitanje koje uvijek sebi moramo postavljati i zato je to jedna njegova oporuka nama. Zato mi je drago da te biste stoje pred školom kao poticaj mladim generacijama“, kazala nam je Dubravka govoreći o spomenu koji je jučer otkriven pred novom osnovnom školom u Posušju. Ideja o održavanju simpozija krenula je upravo od Benjaminove supruge Dubravke. „Prvo što sam napravila poslije njegove smrti je da sam dala sve njegove knjige digitalizirati. Onda sam slučajno u društvu s mojim dragim prijateljima iz Zavičajnog društva Posušje rekla da to radim i onda su oni rekli idemo napraviti Benjaminu spomenik u Posušju. Tu se rodila i ideja i spoznaja da imamo još dvojicu kojima treba isto napraviti. Tako sam onda radila s njima. Bez tih divnih ljudi iz Zavičajnog društva Posušje koji su iznijeli cijeli projekt, općine koja nas je podržala, ovih divnih mladih dama koje su tu, mogu reći da bez njihove podrške od svega ovoga ne bi bilo ništa. Svima zahvaljujem“, kazala je za Radio Posušje Benjaminova supruga Dubravka Oraić Tolić.
