Rastuće cijene i reduciranje proizvodnje u Kini mogli bi dodatno ugroziti globalni lanac distribucije robe na svjetskom tržištu.
Amerika i Europa već se susreću s ozbiljnim problemima. A kad su u pitanju problemi, tu ne zaostaje ni BiH. Stižu i na naše tržište.
Inflacija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama najveća je u posljednjih 13 godina. Potrošačke cijene u rujnu ove godine porasle su za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Međutim, postoje indicije da će cijene biti i više. Uzrok je reduciranje proizvodnje u Kini što se lančano prenosi na svjetske ekonomije, a sigurno neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu, prenosi federalna.
U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećanog prisustva kineskih kompanija na području naše zemlje. Kina tradicionalno predstavlja značajan vanjskotrgovinski faktor za BiH, prije svega formi značajnog uvoznika za potrebe business to business tržišta – dakle, tržišta poslovne potrošnje, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Činjenica je da rastući troškovi sirovina agresivno smanjuju profite kompanija. Ovo bi moglo usporiti proizvodnju i primorati tvrtke da smanje broj radnika, što će dovesti do smanjenja kupovne moći, a tim i do smanjenja potrošnje. Redukcije u proizvodnji već se primjenjuju.
Utjecaj poskupljenja energenata je 17,4 posto na rujansku inflaciju u Eurozoni. Ostala najznačajnija poskupljenja zabilježena su u kategorijama hrane, alkohola i duhana, neenergetskih industrijskih dobara te usluga.
Kako objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović, Europa i Amerika su otiskale dodatne količine novca da bi mogli da pomognu očuvanje radnih mjesta. Kineska vlada je stoga odustala od prodaje robe svijetu, a tko bude želio da je kupi, morat će je platiti mjesec dana prije isporuke.
Zbog novonastale situacije ljudi pustoše police supermarketa i u našoj zemlji. Stvarajući zalihe bar osnovnih životnih namjernica, nastoje uštedjeti. Objektivni faktor za rast cijena je da BiH spada u red zemlja koje uvelike ovise od uvoza.
Međutim, na porast cijena životnih namirnica utjecali su i određeni subjektivni faktori, jer su mnogi trgovci iskoristili period pandemije. Jedan od razloga porasta cijena namirnica je i nedovoljno ulaganje u proizvodnju u Bosni i Hercegovini, kao i nedovoljni poticaji ljudima da se bave poljoprivredom.
Pavlović upozorava da se zanemaruje domaća proizvodnja za koju imamo uvjete: Možemo proizvoditi bilo šta u poljoprivredi, drvnoj industriji. Proizvodimo višak energije jer nemamo industrije. Naša koncepcija razvoja je dovedena do razine da nitko ne vodi brigu o strateškom razvoju zemlje, razvoju ekonomije.
Ono što je sigurno, građani BiH i u narednom razdoblju mogu očekivati lančano poskupljenje. Refleksiju događanja na svjetskom tržištu na ekonomiju naše zemlje nemoguće je zaustaviti. Domaći ponuđači ne mogu izbjeći rast cijena pojedinih faktora proizvodnje, što uvjetuje rast cijena domaćeg finalnog proizvoda.
