Moskva je spremna pomoći kineskim tvrtkama da zamjene zapadne kompanije koje su napustile Rusiju zbog sukoba u Ukrajini, rekao je u utorak ruski predsjednik Vladimir Putin kineskom vođi Xi Jinpingu na sastanku u Kremlju.
Drugog dana Xijeva posjeta Moskvi, Putin je rekao da su razgovarali i o predloženom plinovodu Snaga Sibira 2 kojim bi se ruski plin transportirao u Kinu.
Rusija je projekt predstavila prije više godina, ali je sada aktualiziran pošto se Rusija okrenula Kini koja bi kao strateški kupac zamijenila Europu.
Uvjeren sam da će se naša sveobuhvatna suradnja razvijati na dobrobit oba naroda, rekao je Putin Xiju dodajući da je Rusija strateški opskrbljivač Kine naftom, plinom i ugljenom.
Xi je izjavio da bi dvije zemlje trebale proširiti sjajnu “praktičnu suradnju”.
Već se vide prvi plodovi naše suradnje koja se nastavlja razvijati, rekao je Xi Putinu, prema snimci na kablovskoj televiziji iz Hong Konga.
Ruski Gazprom već doprema plin Kini plinovodom Snaga Sibira na temelju 30-godišnjeg ugovora vrijednog 400 milijardi dolara iz 2019. Plinovod je dugačak oko 3000 kilometara.
No, izvoz u Kinu tek je manji dio u odnosu na rekordnih 177 milijardi prostornih metara plina isporučenih Europi 2018. i 2019. Od izbijanja rata u Ukrajini u veljači 2022., isporuke Europi su se drastično smanjile, na 62 milijarde u 2022.
Putin je najavio da će Rusija isporučivati Kini najmanje 98 milijardi prostornih metara plina do 2030.
Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da ove godine posjeti Kinu, prenosi ruska novinska agencija RIA Novosti. U Kinu je pozvan i ruski premijer Mihail Mišustin. Kineski je predsjednik, piše kineska agencija Xinhua – pozvao i na redovite sastanke premijera dviju država.
Kremlj je objavio da su Xi i Putin tijekom prvog dana razgovora temeljito razmijenili mišljenja, među ostalim, o kineskom mirovnom prijedlogu za Ukrajinu – dokumentu u 12 točaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre.
Xijevo putovanje u Moskvu smatra se velikim poticajem za njegova strateškog partnera Putina, koji je predmet tjeralice Međunarodnog kaznenog suda zbog optužbi za nezakonitu deportaciju ukrajinske djece. U ponedjeljak su Xi i Putin razgovarali četiri i pol sata, nazivajući jedan drugoga “dragim prijateljem”, a međunarodno izolirani ruski čelnik rekao je da je otvoren za razgovor o kineskim prijedlozima o rješenju rata u Ukrajini.
Stajalište Pekinga o Ukrajini izazvalo je kritike zapadnih zemalja, koje su rekle da Kina prešutno podupire oružanu intervenciju Moskve. Kina se nastoji prikazati kao neutralna strana u ukrajinskom sukobu, ali Washington je rekao da bi potezi Pekinga mogli značiti “taktiku odugovlačenja” koja pomaže Moskvi.
SAD je optužio Peking da razmišlja o izvozu oružja u Moskvu, što je Kina energično demantirala.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u utorak Peking da ne isporučuje Moskvi smrtonosno oružje, dok su se čelnici Rusije i Kine sastali u Moskvi na razgovorima.
Nismo vidjeli nikakve dokaze da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znakove da je to bio zahtjev Rusije i da je to pitanje koje kineske vlasti razmatraju u Pekingu, rekao je Stoltenberg na novinskoj konferenciji u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Kina ne bi trebala pružati smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi značilo podržavanje ilegalnog rata, dodao je.
