Mladež HDZ BiH organizirala je Okrugli stol na temu Euoropska godina mladih, a događaj su organizirali u susradnji s Klubom Hrvata u Domu naroda Paralmentarne skupštine BiH i Političke akademije HDZ-a BiH. Njihovom priopćenje i izvještaj prenosimo u cijelosti.
U povodu Dana Europe i 72. obljetnice povijesne Schumanove deklaracije u Parlamentarnoj skupštini BiH održan je Okrugli stol “Europska godina mladih”. Ovaj događaj organizirali smo u Domu naroda PS BiH u suradnji s Klubom Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Političke akademije HDZ-a BiH.
Govornici na događaju bili su:
– Nikola Lovrinović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjedatelj zajedničkog povjerenstva za europske integracije PS BiH koji je govorio na temu značaja Europske unije za Bosnu i Hercegovinu i europskom putu kao najvećem vanjskopolitički izazov BiH.
– Edin Dilberović, ravnatelj Direkcije za europske integracije Vijeća ministara BiH koji je govorio o pristupanju BiH u EU i izazovima u procesu integracije.
– Ivana Mišković, sektor za razvoj Vlade HBŽ je govorila o prekograničnoj suradnji i IPA fondovima kao testu Bosni i Hercegovini za integracije i punopravno članstvo u EU.
– Suad Muhibić, ravnatelj ERASMUS+ programa u BiH je govorio o ulozi i umrežavanju visokoškolskih ustanova europskih zemalja kao generatora jačanja uloge mladih u društvu.
Poruke putem videa prisutnima su uputili potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica, kao i Oleksandr Afanasiev međunarodni tajnik Mladeži Batkivshchyna iz Ukrajine.
Susret parlamentaraca BiH, mladih ljudi, renomiranih osoba iz struke obrazovanja i EU integracijskog procesa bio je prilika da se obuhvati sve što Europa jeste, može postati i/ili treba biti.
Prije početka medijima se obratila predsjedateljica Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Lidija Bradara koja je izrazila zadovoljstvo što danas možemo poslati poruku kako su mladi budućnost Europske unije i Bosne i Hercegovine.
Vizija razvoja Europe zasnovane na miru i prosperitetu bila je temeljna nit vodilja Roberta Schumana, ministra vanjskih poslova Francuske koju su prihvatili osnivači tadašnje Europske zajednice za ugljen i čelik, odnosno današnje Europske unije koja broji 27 zemalja članica. Europska komisija i EU parlament proglasili su 2022. godinu Europskom godinom mladih što je i istoimeni naslov današnjeg okupljanja, razmjene mišljenja i ideja u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Nakon konstruktivnog razgovora sudionici okruglog stola “Europska godina mladih” održanog 13. svibnja 2022. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH donijeli su zajedničke zaključke:
1. Izražavamo čvrstu opredijeljenost u nastojanjima da prostor Europe i EU bude utemeljen na miru, međusobnom uvažavanju, razumijevanju i supsidijarnosti što je ugrađeno u ključna demokratska načela EU. Kontinuirani razvoj Europe kojoj doprinose svi narodi europskog kontinenta nesumnjivo jamči snažnu i uspješnu zajedničku budućnost u kojoj zajedno doprinosimo rastu i razvoju u svakom segmentu civilizacije i temeljnih prava. Bosna i Hercegovina kao multinacionalna i multikulturalna zemlja s tri konstitutivna naroda i njezinim građanima geografski se nalazi u srcu Europe. Uz sve izazove koji neminovno stoje ispred nas, upućujemo s ovog događaja poziv za kandidatski status koji bi osnažio naše integracijski okvir i ubrzao put prema EU. Kroz sljedeće razdoblje i budućnost ulagati ćemo krajnje napore za njezino punopravno članstvo u EU.
2. Pozivamo institucije EU da u suradnji s domaćim tijelima vlasti sa svih razina doprinesu jačanju uloge i svijesti o mladima u BiH. Bosna i Hercegovina ima enormne potencijale za sveobuhvatan razvoj gdje će upravo mladi biti nositelji ideja, društvenog i ekonomskog rasta i razvoja, kao i implementaciji pozitivnih iskustava visoko razvijenih zemalja EU.
3. Skrećemo pozornost na enormnu važnost pitanja demografije koji je prepoznat kao ključni prioritet u temeljnim dokumentima i politikama EU. Uspostavljeni portfelj za Demografiju pri Europskoj komisiji može uspostaviti dinamiku poboljšanja trendova, osobito u pogledu uloge mladih i mladih obitelji, kao nositelja pozitivnih demografskih trendova u Europi.
4. Izražavamo prijeku potrebu za reformama unutar obrazovnih sustava koji stvaraju visoko razvijeno i konkurentno društvo. Europa i svijet svjedoče ubrzanim promjenama u visoko tehnološkom pogledu i inovacijama u čijem su temelju smješteni obrazovni sustavi, pri tome poštujući temeljna ljudska prava obrazovanja na različitim nacionalnim programima i materinjem jeziku kao europskim civilizacijskim vrijednostima. Umrežavanje europskih visokoškolskih ustanova s domaćim sveučilištima nedvojbeno će imati pozitivne vertikalne refleksije na obrazovne sustave u BiH.
5. Pozivamo na jačanje kapaciteta i edukacija institucija sa svih razina u pogledu pretpristupnih IPA fondova, prekogranične suradnje i kohezijskih politika kao okvira koji će doprinijeti implementaciji europskih politika u Bosni i Hercegovini. Kroz provođenje mehanizama EU i evaluaciju, vidimo ogroman kapacitet približavanja strateškom razvoju Bosne i Hercegovine, kao i svojevrsnoj pripremi za potpune integracijske politike u procesu približavanja i pristupanja EU.
