Crno tržište cigareta i duhana u Bosni i Hercegovini nastalo je zbog visokih akciza koje nameće država od 2009. godine.
Ukoliko je maloprodajna cijena cigareta u BiH 5 KM, obaveze koje se moraju platiti državi iznose: proporcionalna akciza 42 posto maloprodajne cijene – 2,10 KM, fiksna akciza – 1,65 KM, PDV – 0,72 KM. Što znači, ukupne obaveze prema državi iznose 4,47 KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
– Nitko nema kvalitetno urađenu analizu o veličini crnog tržišta duhana u BiH. Nitko to nije službeno radio. Međutim, prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) o padu broja izdanih akciznih markica kojim se obilježava svaka kutija cigareta može se zaključiti da je to crno tržište iz godine u godinu sve veće – ističe Ratko Kovačević, načelnik odjeljenja Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Iz tablice ispod se vidi da je UIO u 2009. godini, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duhanskih prerađevina s legislativom EU-a, ukupno izdala 534,8 milijuna akciznih markica (zbroj domaćih i uvoznih paklica cigareta), dok je 2019. godine UIO izdala 227,3 milijuna akciznih markica za obilježavanje cigareta. Taj pad se nastavio u 2020. godini kada je UIO ukupno izdala 184,9 milijuna komada akciznih markica.
– Dakle, u tijeku 2020. godine ukupno je izdano 184.976.310 komada akciznih markica, dok je u toku 2009. godine ukupno izdano 534.891568 komada akciznih markica. Radi se o zaista velikom padu izdanih akciznih markica. Određeni broj ljudi je svakako smanjio pušenje ili prestao pušiti, ali sigurno ne u ovoj količini kad je u pitanju pad izdanih akciznih markica – smatra Kovačević.
Prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine po godinama:
2009. – 449,4 milijuna KM
2010. – 556,0 milijuna KM
2011. – 716,3 milijuna KM
2012. – 758,4 milijuna KM
2013. – 727,1 milijuna KM
2014. – 757,9 milijuna KM
2015. – 811,6 milijuna KM
2016. – 807,7 milijuna KM
2017. – 815,0 miliona KM
2018. – 814,1 miliona KM
2019 – 867,0 miliona KM
2020 – 709,7 miliona KM
Kao što se vidi iz ove tabele UIO, u početku je došlo do povećanja prikupljenih prihoda po osnovu akciza za duhanske prerađevine i ti prihodi su značajno rasli od 2009. do 2012. godine. Već naredne 2013. godine zabilježen je pad prihoda, da bi nakon toga prihodi postepeno rasli.
– Razlog blagog rasta prihoda od akciza na duhanske prerađevine narednih godina bio je povećanje iznosa akciza koji se plaćao po paklici cigareta jer je svake godine dolazilo do pada broja izdanih akciznih markica. Značajniji pad prihoda od akciza na duhanske prerađevine zabilježen je u ovoj 2020. godini. U 2020. godini prikupljeno je 709,7 miliona KM, što znači da je u 2020. godini došlo do pada prikupljenih prihoda po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine u iznosu od 157,3 milion maraka. Pad prihoda od akciza na duhan i duhanske prerađevine nastvio se i u 2021. godini. U prva četiri mjeseca 2021. godine ukupno je prikupljeno 226,2 miliona KM, što je za 65,6 miliona KM manje u odnosu na četiri mjeseca prošle 2020. godine – pojašnjava Kovačević.
U četiri mjeseca 2021. godine službenici UIO oduzeli su cigareta i duhana koji su se pokušali prodati na crnom tržištu u BiH u vrijednosti od 2,6 miliona KM.
– Značajne rezultate imaju i Granična policija BiH, koja ima nadležnost za kontrolu tzv. zelene granice, mnogi MUP-ovi u BiH, inspektorati u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu, koji imaju nadležnost za kontrolu pijaca i maloprodajnih objekata u BiH. No, s obzirom na veličinu crnog tržišta duhana i cigareta u BiH sve spomenute agnecije bi morale uložiti još značajnije napore na suzbijanju nelegalne prodaje ovih proizvoda – ističe Kovačević.
Za kreiranje akcizne politike u BiH nadležnost imaju Upravni odbor UIO, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH. Oni su svake godine značajno podizali akcize na cigarete i duhan. Kako su se dizale cijene cigareta i duhana, tako je svake godine raslo i crno tržište.
Pravdaju se da su to morali uraditi jer je to od Bosne i Hercegovine tražila Evropska unija, kojoj želimo da se priključimo.
Podsjećamo na činjenicu da je susjedna Hrvatska imala rok od tri godine tek nakon što je postala punopravna članica EU-a da uskladi svoje zakonostavstvo sa legisaltivom EU-a u oblasti akciza na duhan i duhanske prerađevine. Da li je BiH trebala već ispuniti minimalnu akcizu na nivou EU-a, a još nemamo ni status kandidata za punopravno članstvi u EU?
