Zanimanje građana da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine ne opada. U posljednjih 25 godina državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se 93.317 osoba, a državljanstvo naše zemlje najviše su tražili državljani Hrvatske, Turske, Sirije i Egipta. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, samo u ovoj godini ispis iz bh. državljanstva zatražile su 2802 osobe, prenosi Fena.
S druge strane, u posljednjih pet godina obrađen je 9441 predmet naknadnog upisa koji podrazumijeva upis činjenice već stečenog državljanstva BiH po osnovi podrijetla, tj. prebivališta na dan 6. travnja 1992. godine.
Kako navode iz Ministarstva, od početka ove godine do sada obrađen je 2021 predmet naknadnog upisa. U istom razdoblju, kad je u pitanju postupak naturalizacije stranih državljana, dane su 93 suglasnosti na prijem u državljanstvo Bosne i Hercegovine, dok je u posljednjih pet godina, točnije od 1. siječnja 2017. do sada, dano 480 suglasnosti. Iz spomenutog Ministarstva ističu kako se u tim postupcima najčešće radi o državljanima Hrvatske, Turske, Sirije, Egipta, Ruske Federacije, Makedonije. U prošloj godini bh. državljanstva se odreklo 3138 osoba, a u 2019. godini Bosna i Hercegovina je ostala bez 4059 državljana, prenosi Večernji list.
Ministarstvo civilnih poslova BiH ne raspolaže s podacima o tome koliko bh. državljana ima dvojno državljanstvo s obzirom na to da veliki broj država ne traži odricanje od državljanstva prilikom prijema. Tijekom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se svega šest osoba, sljedećih nekoliko godina taj broj je bio dvoznamenkast, da bi posljednjih godina došlo do više tisuća takvih zahtjeva.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi. U nekim državama, poput Danske, iseljenici koji su se odlučili za dansku putovnicu mogli su zadržati i državljanstvo matične zemlje, a s nekim zapadnim zemljama, poput Švedske, BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu. I Njemačka je najavila mogućnost dvojnog državljanstva. Milijuni ljudi u Njemačkoj, među njima mnogi državljani BiH, moraju birati – ili državljanstvo koje već imaju, ili njemačko. Po svemu sudeći, iduća Vlada bi mogla omogućiti dvojno državljanstvo za sve. Sada je u Njemačkoj dvojno državljanstvo načelno zabranjeno – osim ako se radi o državljanima neke druge članice EU-a ili Švicarcima.
U prijevodu, može se istovremeno imati njemačku i hrvatsku putovnicu, ali ne može njemačku i BiH. Trenutačno se u Njemačkoj poslije pet godina kontinuiranog boravka i rada može podnijeti zahtjev za stalnu boravišnu dozvolu, dok je zahtjev za državljanstvo moguć nakon osam godina. Tada se polaže i test poznavanja njemačkog pravnog sustava, kulture i povijesti. Državljanstvo Njemačke donosi njezinim (novim) građanima pravo glasa na svim razinama, praktično doživotnu dozvolu boravka, mogućnost da se zaposle u statusu državnih službenika kao i bezvizna putovanja u 191 državu ili teritorij na svijetu. To čini njemačku putovnicu trećom najjačom na svijetu, poslije Japana i Singapura.
PUNJENJE PRORAČUNA
Pristojbu u iznosu od oko 400 eura plaćaju svi oni koji se odriču državljanstva Bosne i Hercegovine, osim ako to čine da bi primili državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ i u tom slučaju plaćaju oko 100 eura. Odricanje od državljanstva BiH može biti i skuplje ako zahtjev netko podnosi preko diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna pristojba pa zahtjev stoji oko 500 eura. Korist od svega ovoga za sada ima samo državni proračun u koji se slijeva novac od tih pristojbi. Riječ je o milijunskim iznosima koji pune proračun. U postupku odricanja od državljanstva BiH podnositelji zahtjeva nisu dužni navesti razloge zbog kojih to čine, no u neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, pogodnosti kod studiranja u inozemstvu i općenito veća prava u zemljama u kojima žive. S obzirom na masovnost iseljavanja, brojka od 94.000 neće biti konačna.
