Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i šengenskog prostora u četvrtak odlučuju o proširenju tog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola na tri zemlje – Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.
Na stolu su prijedlozi dviju odluka, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunjske.
Za odluku je potrebna suglasnost svih zemalja EU-a koje su članice Schengena, dok četiri vanjske članice koje su izvan EU-a o tome ne odlučuju.
Na dva pripremna sastanka Odbora stalnih predstavnika (Corepera), prvom održanom 1. prosinca i drugom jučerašnjem nije bilo primjedbi u pogledu hrvatskog članstva.
Hrvatska je sigurna
Vlade onih članica koje za svoja stajališta trebaju dobiti odobrenje svojih parlamenata dobile su zeleno svjetlo za Hrvatsku. I po više diplomatskih izvora Hrvatska je “sigurna”, ali oprez nije naodmet sve dok se odluka ne izglasa.
Za Bugarsku i Rumunjsku, međutim, konsenzus ne postoji. Najveća prepreka je Austrija koja se protiv ulasku obiju zemalja i nema naznaka da bi to stajalište mogla promijeniti.
Češko predsjedništvo EU-om predložilo je u utorak navečer da se Rumunjsku primi u šengenski prostor od 29. listopada sljedeće godine, a da se za Bugarsku do 31. srpnja 2023. odluči o tome ispunjava li šengensku pravnu stečevinu.
Ako bi Vijeće to tada potvrdilo, Bugarska ušla zajedno s Rumunjskom, a ako ne, onda na neki kasniji datum.
U tom bi slučaju Rumunjska morala pripremiti i opremiti svoju granicu s Bugarskom da bude vanjska šengenska granica do ulaska potonje u Schengen.
Međutim, ni za taj prijedlog nije bilo konsenzusa i češko je predsjedništvo odlučilo staviti na glasanje prvotni prijedlog da se Bugarsku i Rumunjsku primi istodobno.
U srijedu su u zajedničkom pismu Vijeću EU-a, ministrima unutarnjih poslova, čelnici četiriju najvećih zastupničkih klubova u Europskom parlamentu – pučana, socijaldemokrata, liberala i zelenih – pozvali da se donese pozitivna odluka za ulazak u Schengen za sve tri zemlje.
