Vrijeme je velikog preslagivanja globalnih političkih, ekonomskih i društvenih procesa. Svjetske sile sve manje vjeruju jedna drugoj, nove tehnologije zamjenjuju stare, sve je manje suradnje i diplomacije. Polako se prelazi s koncepta jednog globalnog tržišta na nekoliko regionalnih tržišta koja se međusobno natječu.
Posebno se intenzivira sukob između ekonomskih i političkih sila, primarno između SAD-a, EU i Kine. Ali ne treba zaboraviti ni na sile u usponu, poput Indije, Indonezije, Brazila i Rusije. Sve više međudržavnu suradnju zamjenjuje međudržavno natjecanje, u kojem se pokušava ovladati što većim dijelom modernih tehnologija i izvora sirovina.
Uz mikročipove, oko čije proizvodnje su se intenzivno počeli natjecati SAD, Kina i EU, najvažnija tehnologija budućnosti su električne baterije. Cilj svih razvijenih zemalja je da automobile koje pogone motori s unutrašnjim izgaranjem što brže zamijene automobilima na električni pogon. Ključna sirovina za to je litij, zbog svoje važnosti u budućnosti zvan “bijelo zlato” ili “bijela nafta”.
Moderne tehnologije ovise o litiju
Baterija na bazi litija neće brzo nestati jer ga koristi i sljedeća generacija baterija koja se razvija. Osim za automobilske baterije, koristi se za izradu baterija u mobitelima, laptopima, kamerama i pacemakerima. Iako ne čini veliki dio troška samih baterija, ključna je komponenta.
Uloga baterija u svjetskom gospodarstvu će samo rasti, a time i litija. Procjenjuje se da će potražnja narasti za čak 965 posto do 2050., kako automobilski prijevoz bude prelazio s nafte i goriva na električnu energiju i baterije. Dio toga će dolazi kroz recikliranje, iako je litij jako teško reciklirati, ali većina nove potražnje će se morati zadovoljiti proizvodnjom u novim rudnicima.
Litij nije toliko rijedak mineral, ali se teško nalazi u dovoljno velikoj koncentraciji za ekonomičnu eksploataciju. Trenutno ga se najviše proizvodi u Australiji, a uz tu zemlju su veliki proizvođači još Čile, Kina, Argentina i Brazil.
U tim zemljama su procijenjene najveće zalihe, ali očekuje se veliki rast ukupnih dokazanih zaliha kako cijena litija bude rasla i njegova važnost za svjetsku ekonomiju. U prošlosti je često proglašavano skoro iscrpljivanje mnogih sirovina, poput nafte i bakra, a to se nikada nije obistinilo jer su uvijek pronađene dodatne rezerve.
Sve veća proizvodnja električnih automobila, bez litija se ne mogu proizvesti baterije za njih
Proizvodnja električnih automobila intenzivno raste. Kompanija Tesla je u 2021. proizvela gotovo 934.400 automobila, skoro dvostruko više nego prethodne godine. Do kraja 2022. se očekuje da će se ukupno na svijetu prodati više od 10 milijuna električnih automobila, s najvećim rastom tržišta u Kini. Kompanija BYD, locirana u Kini, tako će najvjerojatnije preteći ukupnu prodaju Tesle.
U prvoj polovici godine se prodaja električnih automobila u Kini više nego udvostručila u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tržišta Europe i Sjeverne Amerike su također rasla, ali ni blizu tolikom stopom. Ove godine će se više tih automobila prodati u Kini nego u ostatku svijeta, što je u skladu s najavama Xi Jinpinga iz 2014.
Još uvijek u top 10 proizvođača električnih automobila dominiraju kompanije iz EU i SAD-a, ali proizvodnja kineskih kompanija raste puno brže.
Osim kineskog BYD-a i američkog Tesle, u najvećih 10 proizvođača su europski Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz i američki General Motors te Stellantis. Francusko-japanska suradnja Renault-Nissan-Mitsubishi je također u najvećih deset te južnokorejski Hyundai.
Kina posebno dominira u proizvodnji električnih baterija, s udjelom u svjetskoj proizvodnji od preko 75 posto i 30 posto ukupnog svjetskog izvoza. EU i SAD su potpuno ovisni o uvozu baterija iz nje za proizvodnju električnih automobila.
EU je ranjiva po pitanju opskrbe litijem
Kao i po pitanju mikročipova, SAD i EU su primijetili svoje ranjivosti tek za vrijeme pandemije covida-19, nakon što je zastoj u svjetskim trgovačkim lancima pokazao ranjivost industrijske proizvodnje koja ključne komponentne uvozi s druge strane svijeta. Počeli su se poduzimati koraci da se to promijeni.
U siječnju 2021. je Europska komisija odobrila paket subvencija od 2.9 milijardi eura za proizvodnju električnih baterija u EU. Subvencije su dodijeljene 42 kompanije iz 12 zemalja članica, a jedna je Rimac Automobili iz Hrvatske. Cilj je da do 2030. 25 posto električnih baterija dolazi iz Europe, što je ambiciozan cilj s obzirom na trenutni udio od 6 posto.
Pojedine članice EU same često potiču industriju električnih baterija. Poljska, koja je među najvećim proizvođačima u Europi, odlučila je podržati investiciju južnokorejske kompanije LG Chem Ltd. u novu tvornicu vrijednu milijardu eura, sa subvencijom od 95 milijuna eura.
Švedski Northvolt je najavio izgradnju tvornice u Njemačkoj, a nove tvornice rade u toj zemlji i kompanije iz Kine. Mađarska, Španjolska i Italija također planiraju nove tvornice i ukupno se u EU planira izgraditi 40-ak novih tvornica baterija.
Trenutno u Europi postoji samo jedan rudnik litija, u Portugalu. Čak i taj jedan je nevažan za industriju baterija jer opskrbljuje industriju stakla i keramike. Većina litija za izradu baterija u EU se uvozi iz Čilea, ali u planu je otvaranje velikih rudnika u Austriji, Francuskoj, Češkoj i Španjolskoj.
SAD smatra litij ključnim za ekonomsku i nacionalnu sigurnost
Predsjednik SAD-a Joe Biden je najavio subvencije u vrijednosti od 2.8 milijardi dolara za proizvodnju litija, grafita i nikla, ključnih minerala za izradu električnih baterija. Ukupno će kroz Bipartisan Infrastructure Law, CHIPS i Inflation Reduction Act biti osigurano 136 milijardi dolara prema cjelokupnoj industriji električnih automobila.
Cilj je da do 2030. pola automobila proizvedenih u SAD-u bude na električni pogon. Trenutno se neke od najvećih tvornica električnih automobila nalaze u SAD-u, primjerice “gigatvornice” Tesle u Teksasu i Kaliforniji, ali to neće biti dovoljno da se zadovolji rast potražnje sljedećih godina.
Da bi se opskrbljivale “gigatvornice” električnih baterija, u SAD-u se intenzivno traga za novim izvorima litija. Veliki rudnik u saveznoj državi Nevadi bi trebao početi s proizvodnjom 2023., iako su se lokalni ekološki aktivisti i plemena sjevernoameričkih domorodaca pobunili protiv investicije.
Litij je u dokumentima SAD-a naveden kao “kritično važan mineral”, ključan za ekonomsku i nacionalnu sigurnost. Smatra se da će u budućnosti sigurna opskrba tim mineralom postati važnija od nafte, u kojoj je SAD godinama samodostatan i jedan od najvećih proizvođača na svijetu.
Kina želi ovladati novim tehnologijama da bi sustigla Zapad
Počela je utrka u ovladavanju tehnologijom, proizvodnim kapacitetima i izvorima sirovina potrebnima za moderne industrije. SAD, Kina i EU imaju svoje specifične prednosti i mane, u nekim stvarima zaostaju, a u drugima su predvodnice. Tako je međunarodna trgovina do sada funkcionirala, jer se svatko specijalizirao za zasebni dio lanaca proizvodnje.
Osim što je pandemija covida-19 razotkrila ranjivosti EU i SAD-a na prekid trgovinskih pravaca iz Kine i ostatka svijeta, mijenja se geopolitička situacija. Svijet je sve nemirniji, a Kina dugo pokušava parirati ekonomskoj, vojnoj i političkoj moći Zapada.
Vođa Kine Xi Jinping ne skriva da je cilj “ujedinjene” Tajvana s komunističkom Kinom, a ove godine je situacija postala jako napeta nakon posjeta Nancy Pelosi toj otočnoj državi. Kineska mornarica je okružila Tajvan, a avioni i brodovi su prelazili crtu razdvajanja između te dvije države.
U Južnom kineskom moru već nekoliko godina Kina gradi umjetne otoke i svojata dijelove koje Filipini, Vijetnam, Malezija i Indonezija smatraju svojima. Ubrzano se gradi vojna mornarica, da bi se konkuriralo trenutnoj vojnoj premoći SAD-a na moru.
Upravo je vojna tehnologija i nacionalna sigurnost razlog zbog čega se SAD i EU pribojavaju Kine, pa ulažu goleme napore da proizvodnju mikročipova i električnih baterija vrate na Zapad. Kina pokušava nadoknaditi tehnološki zaostatak, posebno na polju mikročipova.
Litij i rijetki minerali će odrediti budućnost
Sve ipak počinje sa sirovinama, a litij je u tome ključan. Iako Kina nema zamjetnu prednost oko tog materijala, posjeduje velike zalihe rijetkih minerala koji su također potrebni za proizvodnju mikročipova i električnih baterija.
EU i SAD su u daleko težoj poziciji jer se većina rijetkih minerala nalazi u Kini, Rusiji, Vijetnamu i Brazilu. To dodaje novi sloj problematike rata u Ukrajini jer je Rusija najbliži veliki izvor rijetkih minerala za industriju EU.
Važnost nafte i plina će dugoročno opadati, a rasti važnost sirovina za proizvodnju mikročipova i električnih baterija. To se odnosi na silicij, litij, kobalt, mangan, nikal i grafit. Alternativni izvori su u Africi i Južnoj Americi, ali je Kina već počela kupovati nalazišta na tim lokacijama.
Velike zalihe plina i nafte su u 20. stoljeću djelovale kao “prokletstvo” u mnogim područjima svijeta jer je relativno laka i tehnološki nezahtjevna eksploatacija uz visoke prihode dovodila do regionalnih nestabilnosti, nasilja i ratova. Isto prokletstvo će u 21. stoljeću imati zemlje s velikim izvorima litija, silicija i rijetkih minerala, pa će se žarište geopolitičkih sukoba preseliti u Južnu Ameriku i Afriku.
