Invazija Rusije na Ukrajinu mogla bi se direktno odraziti i na kompanije iz Bosne i Hercegovine, koje robu izvoze prije svega na tržište Rusije.
U ovu zemlju najviše izvozimo faramaceutske proizvode, te voće i povrće. Pojedini proizvođači su već u problemu, jer ne mogu da naplate potraživanja, dok su neki u potpunosti obustavili izvoz.
Poznato je da na ukrajinsko i rusko tržište najviše izvozimo farmaceutskih proizvoda. Domaćim proizvođačima ovo tržište je bitno zbog izvoza voća i povrća. Iako se ne radi o značajnim partnerima, nemogućnost izvoza na ta tržišta za privrednike bio bi značajan udar. Za sada su uvjeravanja da na teritoriju Ukrajine i Rusije naša roba idu nesmetano.
Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH za BHRT je rekao da se u ovu zemlju uvozi više od 80 milijuna farmaceutskih proizvoda, između ostalog.
“U Rusiju izvozimo daleko više, preko 80 milijuna farmaceutskih proizvoda, preko 30 milijuna maraka voća i povrća i nadam se da neće doći do obustave izvoza. Kada je u pitanju uvoz, mislim da će on nastaviti da ide nesmetanim tokom, nema ni jednog razloga za neku veliku zabrinutost”, naveo je Egrlić.
Najveći industrijski proizvođač lijekova i farmaceutskih proizvoda u našoj zemlji – kompanija Bosnalijek je najveći bh. izvoznik lijekova na rusko tržište. Nisu željeli kazati da li se trenutno suočavaju sa većim problemima, ali u odgovoru navode:
“Tržište Rusije je godinama naše važno izvozno tržište, a Bosnalijek uspješno posluje i distribuira svoje proizvode i na tržištu Ukrajine. Trenutnu situaciju vezano za dešavanja u Ukrajini pratimo i provodimo sve neophodne aktivnosti sa ciljem ublažavanja negativnih posljedica po kompaniju. Očekujemo i tražimo od svih institucija u Bosni i Hercegovini da prepoznaju ulogu Bosnalijeka i pomognu nam u potencijalnom prevazilaženju poteškoća”.
Iz Agencije za lijekove BiH kažu da ne raspolažu sa podacima koliko veleprometnika iz BiH izvozi na rusko i ukrajinsko tržište. Kada je upitanju uvoz lijekova proizvođača iz ove dvije zemlje, kažu da ti lijekovi na bh. tržištu imaju svoju zamjenu, odnosno lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Zato razloga za brigu, navode, nema:
“Ukoliko bi i došlo do prestanka isporuke lijekova iz ovih zemalja, ne očekujemo da će to izazvati veće poremećaje na tržištu”.
Da je došlo do poremećaja, uvidjeli su gospodarstvenici s područja RS i to zbog problema u platnom prometu s Rusijom. Pojedini kamioni, tvrde u Privrednoj komori RS, danima stoje, utovara nema, a gospodarstvenici trenutno ne mogu naplatiti novac za isporučenu robu u Rusiju, zbog isključenja te zemlje iz SWIFT sistema. S ruskog i ukrajinskog tržišta najviše uvoze naftne plinove i ulja, a izvoze jabuke, kruške, namještaj, obuću i drvo.
Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS navodi da je poseban problem s naplatom, posebno jabuka.
“Upravo najveći problem kako da naplate naša poduzeća kada je upitanju izvoz voća, konkretno izvoz voća, jabuka u Rusiju. Ono što je sad gorući problem jeste da se ta sredstva koja iznose više od milijuna maraka u ovom momentu, ali nemamo još info od svih poduzeća koja posluju sa partnerima u Rusiji, i na koji način da dođu do onih sredstava koja su predviđena za naplatu njihovih roba od strane ruskih partnera”.
Situacija na terenu nezahvalna, zato je nemoguće prognozirati kakve će sve posljedice biti za bh. gospodarstvo. Ali. već postoje naznake da je poslovanje za pojedince otežano, jer je nepoznanica da li će doći do poskupljenja cijene transporta zbog drugih ruta distribucije roba niti s kojim bankama posluju bh. subjekti i da li se te banke obuhvaćene sankcijama kroz swift sistem.
