Danas u 16 sati po bosanskohercegovačkom vremenu predviđen je početak rasprave na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda o rezoluciji o Srebrenici te se najkasnije do 19 sati očekuje njezino prihvaćanje, piše Večernji list BiH. Ovaj dokument danima izaziva teške prijepore u Bosni i Hercegovini, a njezino donošenje događa se u trenutku rata između Izraela i Hamasa, kada Zapad na izvjestan način pokušava skrenuti pozornost i prikazati drukčiju perspektivu o tim ratnim stradanjima. Rezoluciju o Srebrenici, koju je s predstavnicima nekoliko zapadnih administracija izradio stalni predstavnik BiH pri UN-u, veleposlanik Zlatko Lagumdžija, sponzorira gotovo 40 zemalja, a inicijalno su je poduprle Njemačka i Ruanda.
Za, protiv, suzdržani
Tijekom posljednjih dana, a posebno jučer u završnici ovoga procesa, trajala je prava borba “prsa o prsa” između bošnjačkih dužnosnika predvođenih Denisom Bećirovićem i srbijanskoga predsjednika Aleksandra Vučića. Prema upućenima, nema nikakve neizvjesnosti da će rezolucija koja se bavi srebreničkim genocidom biti prihvaćena, odnosno da će biti više zemalja koje će biti “za” nego koje će biti protiv. Prema jučerašnjem raspoloženju u sjedištu UN-a, oko 90 zemalja trebalo bi poduprijeti ovaj dokument. To će biti, tvrdi naš sugovornik, daleko više od zemalja koje će biti protiv dokumenta. No, svejedno, moglo bi se dogoditi da bude gotovo jednak broj zemalja članica svjetske organizacije koji u trenutku glasovanja neće biti u dvorani ili će pak biti suzdržani. Na kraju dana, čak i unatoč očekivanom prolasku rezolucije, posve pouzdano će započeti druga vrsta prijepora, pa i svojevrsnog rata o narativu je li zbroj zemalja koje su protiv ili suzdržane veći od onih koje su glasovale za taj dokument. Čak i unatoč tome što je namjera dokumenta spriječiti daljnje poricanje genocida ili ponavljanje tih djela, izvjesno je kako će se u BiH, kao i zemljama regije, taj dokument posve različito tumačiti te čak politički zloupotrebljavati. Svoj komentar dao je veleposlanik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, koji je rekao da je od intenzivirane kampanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika protiv usvajanja rezolucije u Općoj skupštini UN-a broj susponzora stalno rastao. Na popisu susponzora rezolucije je 38 zemalja članica UN-a. U BiH su oko ovoga dokumenta podignute napetosti. – Bosna i Hercegovina je došla do svog kraja ili je preciznije reći – doveli su je do kraja oni koji su se u nju kleli – napisao je na platformi X predsjednik RS-a i stranke SNSD Milorad Dodik.
Rastu napetosti
- Ostalo je samo da svi učinimo napor da budemo dobri susjedi i da se raziđemo u miru. Rezolucija koju su na silu i silom, kršeći Ustav, izgurali Bošnjaci preko svojih mentora, trajno će razgraničiti RS i FBiH. Laž koju nam podvaljuju Bošnjaci ne možemo ni zaboraviti ni oprostiti. Ne postoji način da se šteta nastala guranjem ove rezolucije sanira. I neka ne bude poslije da ih nismo upozorili navrijeme – napisao je Dodik. Najavio je sjednicu Vlade u Bratuncu kako bi se obilježilo stradanje Srba u istočnoj BiH. Ali i u Srebrenici. – Također, tražili smo od Memorijalnog centra u Potočarima da dođemo u Srebrenicu i položimo vijence žrtvama. Još nismo dobili službeni odgovor. Podsjećam da sam već bio u Potočarima i da sam položio vijence i ponavljam da je ono što se dogodilo u Srebrenici bila ozbiljna pogreška tadašnjeg rukovodstva. S druge strane, bošnjački političari nikad nisu odali počast žrtvama Srbima -istaknuo je Dodik. I dok srpski dužnosnici tvrde kako rezolucija pokušava kolektivno ocrniti Srbe, bošnjački dužnosnici tvrde suprotno. – Usvajanje rezolucije predstavlja civilizacijski čin solidarnosti sa žrtvama genocida i njihovim obiteljima. Ne postoji ni jedan pravni, politički, moralni ni povijesni razlog da bilo koja država svijeta ne glasuje za rezoluciju o genocidu u Srebrenici – rekao je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović. Sam dokument doživio je nedavno još jednu preinaku kada su usvojeni formalno amandmani Crne Gore, koja je očito bila samo filtar za druge utjecajnije zemlje kako bi se dodatno dokument učinio prihvatljivijim s navodima kako se ne radi o kolektivnoj krivnji bh. Srba.
