Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, preminuo je u 92. godini nakon duge bolesti.
Gorbačov će ostati upamćen kao predsjednik SSSR-a koji je okončao Hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza.
Informaciju o smrti Gorbačova objavili su ruski državni mediji RIA i TASS pozivajući se na bolničke izvore.
Mihail Sergejevič Gorbačov preminuo je u utorak navečer nakon duge i teške bolesti, objavila je Moskovska središnja klinička bolnica.
Gorbačov je sklopio sporazume o smanjenju naoružanja sa Sjedinjenim Državama i partnerstva sa zapadnim silama kako bi uklonio Željeznu zavjesu koja je dijelila Europu od Drugog svjetskog rata i doveo do ponovnog ujedinjenja Njemačke.
Gorbačov je bio osmi i posljednji čelnik Sovjetskog Saveza i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1990. Od 1985. do 1991. bio je glavni tajnik Komunističke stranke SSSR-a, a predsjednik države od 1988. do 1991. godine.
Ideološki gledano, Gorbačov je u početku svoje političke karijere bio naklonjen marksizmu i lenjinizmu, ali se do ranih 90-ih okrenuo ideji socijaldemokracije.
Kad su prodemokratski prosvjedi zahvatili zemlje sovjetskog bloka komunističke istočne Europe 1989., suzdržao se od uporabe sile – za razliku od prethodnih čelnika Kremlja, koji su poslali tenkove da slome ustanke u Mađarskoj 1956. i Čehoslovačkoj 1968.
No, prosvjedi su potaknuli težnje za autonomijom u 15 republika Sovjetskog Saveza, koji se raspao u sljedeće dvije godine na kaotičan način. Gorbačov se uzalud borio da spriječi taj kolaps.
Kad je 1985. godine postao glavni tajnik sovjetske Komunističke partije, u dobi od 54 godine, krenuo je revitalizirati sustav uvođenjem ograničenih političkih i ekonomskih sloboda, ali su njegove reforme izmakle kontroli.
Njegova politika glasnosti – slobode govora – omogućila je do tada nezamislivu kritiku stranke i države, ali je također ohrabrila nacionaliste koji su počeli vršiti pritisak za neovisnost u baltičkim republikama Latviji, Litvi, Estoniji i drugdje.
Mnogi Rusi nikada nisu oprostili Gorbačovu turbulencije koje su njegove reforme izazvale, smatrajući kasniji pad životnog standarda previsokom cijenom za demokraciju. Nakon što je 30. lipnja posjetio Gorbačova u bolnici, liberalni ekonomist Ruslan Grinberg rekao je novinskom izdanju oružanih snaga Zvezda: Svima nam je dao slobodu – ali ne znamo što bismo s njom.
