Ulazak Hrvatske u Schengen zonu neće donijeti promjene za bh. građane

Nakon što je Europski parlament odobrio punopravno članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru, konačnu odluku o ukidanju unutarnjih kontrola mora jednoglasno donijeti Vijeće Europske unije koje će to pitanje razmatrati 9. prosinca.

No, ukidanje unutarnjih graničnih kontrola između schengenskog prostora i Hrvatske ni na koji način neće utjecati na građane Bosne i Hercegovine, koja s Hrvatskom dijeli državnu granicu u dužini od 1000 kilometara.

Potvrdio je to izvjestitelj Europskog parlamenta Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Dodao je kako će to značiti da će kapaciteti Europske unije biti još bliži BiH, što je dobro za zemlju koja već sljedeći tjedan očekuje da će dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji i na kraju postati članica EU, te smatra da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor u interesu BiH.

Naime, Hrvatska je ispunila sve uvjete i zadovoljila kriterije, uvela tehnologije za zaštitu svojih granica, pogotovo jer graniči s Bosnom i Hercegovinom, koju mnogi u EU smatraju ustavno kompliciranom zemljom u kojoj je teško provoditi pravila.

Europski parlament već dugo zagovara proširenje schengenskog prostora bez provjera dokumenata na unutarnjim granicama, koji danas uključuje 26 država članica (sve članice EU osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske i Rumunjske te zemalja izvan EU Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

Još 2018. zastupnici su izjavili da Hrvatska treba biti uključena u Schengen čim ispuni potrebne kriterije. Također, 18. listopada 2022. iskazali su potporu primanju Bugarske i Rumunjske u Schengen bez odgode.

No, kako stvari trenutno stoje i kako tvrde neki diplomatski izvori iz Europske unije, Vijeće bi 9. prosinca moglo donijeti vrlo kontroverznu i problematičnu odluku i Hrvatskoj dopustiti ulazak u schengensku zonu, ali ne i drugim dvjema državama – Bugarske i Rumunjske.

Ti su izvori također izrazili zabrinutost da bi takva odluka mogla izazvati krizu, posebice za Švedsku, koja 1. siječnja preuzima predsjedanje Vijećem, a koja je istodobno podnijela zahtjev za ulazak u NATO savez nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Pandemija koronavirusa i migrantska kriza, koja se trenutno zaoštrava na području Sredozemlja i duž zapadnobalkanske rute, pokazale su važnost zaštite vanjskih granica Europske unije, ističu diplomatski izvori iz Bruxellesa.

Pritom Rangel naglašava da je Hrvatska do sada prošla najopsežniju evaluaciju članstva u Schengenu u odnosu na bilo koju državu članicu Europske unije te da je ispunila 281 preporuku iz osam područja schengenskog zakonodavstva.

Komisija i Vijeće potvrdili su spremnost zemlje da u potpunosti primijeni schengenska pravila, zbog čega je Europski parlament zauzeo stav da se ukidanje unutarnjih graničnih kontrola mora provesti do kraja ove godine.

Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja ljudi i robe unutar kojeg nema granica za putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Građani zemalja koje se nalaze na ovom području mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi vrijeme bilo gdje u Europskoj uniji.

1 komentar

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.