Kurikulska reforma nastavnih planova i programa na hrvatskom jeziku pokrenuta je u ožujku 2021. godine, a do sada je urađen veliki dio posla.
Kako je u razgovoru za Fenu kazala Jadranka Bošnjak, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje, koji je nositelj tog procesa, nacrti predmetnih kurikula su završeni, sada se radi lektura napisanog nakon čega slijedi stručna rasprava i recenziranje.
U reformu su uključene bh. županije koje nastavu izvode po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku (Posavska, Hercegbosanska, Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija te Županija Središnja Bosna), a reformom je obuhvaćeno cijelo osnovno školstvo, odnosno razredna i predmetna nastava, te opće gimnazije.
Obuhvaćeni su svi nastavni predmeti zastupljeni navedenim stupnjevima obrazovanja, uvedene su četiri nove međupredmetne teme i novi predmet „Kultura življenja”. Također, u planu je i izrada novih nastavnih planova i kurikula za strukovno obrazovanje.
Reforma podrazumijeva izradu novih nastavnih planova i programa prelaskom na ishode učenja, kao i potrebu za usvajanjem novih pristupa podučavanju i vrednovanju.
– U ovih godinu i dva mjeseca otkako se pristupilo samoj izradi predmetnih kurikula, predmetne radne skupine radile su marljivo i iscrpno. Najveći napor uložen je u definiranje ciljeva odgoja i obrazovanja te ishoda učenja, odnosno onoga što učenici trebaju znati i moći napraviti, što je i bio najveći izazov od početka. Moramo naglasiti kako je jako zahtjevno organizirati rad i suradnju s obzirom na to da članovi radnih skupina dolaze iz pet županija – kazala je Bošnjak.
Ciljevi reforme
Prema njezinim riječima, cilj reforme je uspostavljanje učinkovitijeg i usklađenijeg odgojno-obrazovnog sustava kroz strukturalne i sadržajne promjene koje će podrazumijevati manje učenja činjenica napamet, a više razvoja kritičkog i logičkog razmišljanja, kreativnosti i vještina potrebnih za cjeloživotno obrazovanje i tržište rada.
– Pandemija i prelazak na nove oblike izvođenja nastave stavile su na ispit ne samo metode podučavanja i tehnološke pretpostavke, nego i posjedovanje ključnih kompetencija i funkcionalnih znanja kod učitelja, nastavnika i učenika. Iz toga je jasno kako je krajnji trenutak za poduzimanje nužnih mjera koje će obrazovanje učiniti kvalitetnijim i svrsishodnijim – ocijenila je ravnateljica Zavoda.
U skladu s tim, učit će se više informatike, a korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije će kao međupredmetna tema biti provučeno kroz sve predmete. Također, bit će više međupredmetnih tema i interakcije u učenju.
– U prijedlogu kurikula za opće gimnazije ponudit ćemo i modul čija je ideja da gimnazijalci malo više uče one predmete koji će im biti važni za nastavak obrazovanja u visokoškolskom sustavu koji su odabrali, a malo manje ostale. Razlike neće biti toliko velike, tako da nikome neće nedostajati općeg obrazovanja – kazala je Bošnjak.
Vrednovanje učeničkih postignuća
Kurikuli su postavljeni tako da jasno iskazuju očekivanja od učenika, odnosno ono što učenik treba znati iz svakog predmeta, kazala je Bošnjak, te dodala kako je samim time olakšano i vrednovanje učenika.
– Ako bi se vrednovanje primjenjivalo onako kako je zamišljeno, ocjene bi bile odraz realnih postignuća učenika. Također će se raditi na uvođenju eksternog vrednovanja u 4. i 8. razredu osnovne škole te u 3. razredu četverogodišnjeg srednjeg obrazovanja. Smatramo da će se tako moći napraviti usporedba internog vrednovanja i rezultata eksternog vrednovanja te bi se na taj način mogla stvoriti objektivnija slika stvarnog postignuća učenika, koja ostavlja dovoljno vremena za eventualna poboljšanja metoda rada i sustava vrednovanja svakog pojedinog učitelja i nastavnika – istaknula je.
Odgođena eksperimentalna primjena
Ranije je najavljeno kako bi već u ovoj školskoj godini u pojedinim školama mogla početi eksperimentalna primjena novih nastavnih kurikula, no od toga se odustalo.
– Stručni tim donio je odluku da školsku 2022./2023. godinu ipak iskoristimo za pripremne radnje, za obuke učitelja i nastavnika, za obavljanje recenzija i lekture dokumenata, stručnih rasprava i ujedno da se realiziraju aktivnosti koje su planirane sukladno Sporazumu o suradnji s institucijama u Republici Hrvatskoj. To vrijeme ćemo iskoristiti i za obuke koje nam oni mogu ponuditi, s obzirom na to da su već bili u istom procesu. Iskoristit ćemo sve raspoložive resurse kako bi odgojno-obrazovni djelatnici bili što pripremljeniji za implementaciju novih kurikula – pojasnila je Bošnjak.
Ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje istaknula je kako je započeto s provedbom projekta „Vizija za budućnost” kroz koji će se saznati promišljanja učenika srednjih škola o odgojno-obrazovnom sustavu.
– Razmišljanja i prijedloge srednjoškolaca, odnosno njihovu viziju obrazovanja prenijet ćemo Stručnom timu te ih pokušati ugraditi u kurikule. Cilj je da se svi učenici osjećaju ugodno u školama, da zajednički napravimo škole po mjeri djeteta koje nije opterećeno i koje voli ići u školu – kazala je ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje Jadranka Bošnjak.
