Iako ne postoji precizno objašnjenje zbog kojeg je u BiH izdano 46.229 dokumenata u kojima umjesto potpisa građana stoji oznaka “XX”, čije značenje je da je osoba nesposobna potpisati se, upućeni smatraju da je većina njih nepismena te da svoj identitet potvrđuju otiskom prsta.
Podaci Agencije za identifikacijske dokumente (IDDEEA) pokazali su da je do sada od ukupnog broja punoljetnih građana koji u osobnim iskaznicama i putovnicama umjesto potpisa imaju oznaku “XX” skoro 80 posto žena, prenosi “Glas Srpske”.
Trenutno vrijedeći dokument u BiH koji ima upisanu oznaku koja znači da je osoba nesposobna da se potpiše imaju 9.653 muškarca i 36.576 žena starijih od 18 godina, kazali su u IDDEEA.
Prema njihovim podacima, najviše takvih dokumenata je izdano u FBiH i to više od 28.000, u Srpskoj 15.898, dok su ostala izdana u Brčkom i diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Riječ je o osobama od kojih nadležna tijela, prilikom uzimanja biometrijskih podataka, nisu bili u mogućnosti da uzmu potpis te su naznačili da je osoba nesposobna da se potpiše, rekli su u IDDEEA.
Dodali su da nije moguće odrediti precizan podatak koliko je nepismenih, koliko slijepih, građana s invaliditetom i koliki je postotak onih kojima iz drugih objektivnih razloga nije bilo moguće uzeti potpis, jer referenti sami odlučuju hoće li razloge za to napisati u komentaru.
Prema riječima sociologa Tanje Mandić Đokić, dio te statistike su najvjerojatnije nepismeni građani, jer se slijepe osobe uglavnom potpisuju faksimilom ili uz asistenciju.
Veliki broj osoba sa poteškoćama u razvoju može se opismeniti ali u tom slučaju ne zastupaju sami sebe, te sve ukazuje da najveći postotak s tim dokumentima zapravo čine nepismeni, pojasnila je Mandić Đokić.
Iako nema preciznih podataka o starosnoj strukturi, Mandić Đokić pretpostavlja da su to najvjerojatnije građani stariji od 60 godina iz ruralnih područja, jer oko 80 posto te zabrinjavajuće statistike čine žene.
Kada je riječ o obrazovanju, praksa je pokazala da je društvo drugačije funkcioniralo ranije, te da su stanovnici ruralnih područja smatrali da je bitnije da ostanu na imanju, što je naročito vrijedilo za žene kojima su bile predodređene rodne uloge, pojasnila je Mandić Đokić.
Ističe da se to uglavnom odnosi na vrijeme od prije nekoliko desetljeća u kojem nije bilo stroge kontrole kada je riječ o osnovnom obrazovanju.
Živimo u relativno zaostalom patrijarhalnom društvu u kojem obrazovanje nije visoko cijenjeno, pogotovo za žene koje žive u ruralnim područjima, gdje je društvo unaprijed odredilo njihovu ulogu za koju nije potrebno obrazovanje, istaknula je Mandić Đokić.
Nerazvijena društva, prema njenim riječima, pored stavova, imaju problem i s razvojno-infrastrukturalnim preprekama, naročito u prošlosti kada su đaci morali pješačiti kilometrima da bi stigli u školu.
Prema popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, bilo je skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto građana.
S druge strane, prema popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Srpskoj, broj stanovnika bez ikakvog obrazovanja iznosio je 58.651, od kojeg je žena bilo 49.281, a muškaraca 9.370.
