U BiH raste sve osim plaća i penzija

Mi smo čarobnjaci. Zaista, ne znam šta da kažem. Preživljavamo kako možemo i moramo”, poručuje Sarić

Mlijeko, kruh, ulje osjetno su poskupili, a poskupile su i druge životne namirnice što se osjeti na budžetu prosječne porodice, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Ozrenko Pašalić iz Doboja u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH).

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BiH) nivo cijena u julu 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 1,9%. Prema ovim podacima cijene hrane su u prosijeku porasle za 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Uprkos statističkim podacima koji pokazuju vrlo mali prosjek porasta cijena, neke od osnovnih životnih namirnica u trgovinama poskupile su između 30 i 50 posto, mišljenja je Mladenka Sarić iz Doboja.

“Mi smo čarobnjaci. Zaista, ne znam što da kažem. Preživljavamo kako možemo i moramo”, poručuje Sarić.

ŠTA JE NAJVIŠE POSKUPJELO?

U trgovinama je najviše poskupjelo ulje, koje je sa cijene od 2,9 konvertibilne marke – KM (1,45 evra) u pojedinim trgovinama došlo na 3,8 KM (1,9 evra), što je primjetila i Nina iz Mostara na jugoistoku BiH.

“Sigurno da će se morati pametnije kupovati, s obzirom da su primanja ostala ista, a došlo je do poskupljenja”, smatra Nina.

Veliko poskupljenje bilježi svinjsko i juneće meso, čija je cijena u mesnicama i trgovinama viša za 3 KM (1,5 eura) do 4 KM (2 eura) po kilogramu. Brašno je po kilogramu skuplje za 20 do 50 pfeninga.

Za Mostarku Anelu je ovo zabrinjavajuće.

“Kupovaće hranu onaj ko ima para, a onaj ko nema ići će u javne kuhinje. Od tih nadležnih nikoga nije briga za taj narod i za poskupljenja niti išta rade da nešto pomognu i suzbiju ta poskupljenja”, kaže Amela.

Plate i penzije ne prate rast troškova
Prosječna plata u Republici Srpskoj (RS, jedan od dva entiteta u BiH) iznosi 1020 maraka (510 eura), dok je iznos sindikalne potrošačke korpe za jul, koju je izračunao Savez sindikata RS 1928 KM (964 eura).
U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH, jedan od dva entiteta u BiH) prosječna neto plata iznosi 1.000 KM (500 eura), dok je potrošačka korpa koju je izračunao Savez samostalnih sindikata BiH 2070 KM (1035 eura).

Murisa Marić iz Udruženja potrošača DON iz Prijedora kaže da rast cijena u BiH ne prati rast plata i penzija, te da jedna prosječna plata nije dovoljna ni za pola potrošačke korpe.

˝Penzije sa ovim postotcima povećanja od 2-3 marke (1-1,5 eura) ili rast plate od 20 maraka (10 eura) nije značajno uticalo da potrošači mogu da prežive mjesec˝, ističe Marić.

Ovim poskupljenjima najviše su pogođeni penzioneri kojih u BiH ima oko 700.000. Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi 428 maraka (214 eura) dok je ona u Republici Srpskoj 405 KM (202,5 eura).

Marić poručuje da je sa takvim primanjima penzionerima svaka marka bitna.

˝Od toga pola prihoda moraju da daju državi za dažbine i cjelokupan mjesec treba da od ostatka prežive. To se kreće na nekoj dnevnoj osnovi od 8-10 maraka (4-5 eura) i od toga treba čitav mjesec da prežive˝, pojašnjava Marić.

Snježana Milićević, penzionerka iz Doboja kaže da od svoje penzije ne može živjeti.

˝Teško se živi od penzije preteško. I kad si bio visoka stručna sprema i imao solidnu platu penzija je poslije nikakva˝, poručuje Milićević.

Stručnjaci ističu da su na porast cijena namirnica prvobitno uticale veće cijene nafte na svjetskim berzama, a lančano i porast cijene transporta, te veće cijene žitarica i stočne hrane na svjetskom tržištu.

Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH ističe kako je inflacija prisutna u cijelom svijetu i da BiH ne može od toga biti izuzeta.

On kaže kako je BiH pogodila suša zbog čega je upitno kakva će biti žetva, a očekuje i poskupljenje voća i povrća. Pojašnjava kako je na cijene osnovnih životnih namirnica uticao i rast cijena žitarica na svjetskim berzama.

˝Na berzama širom svijeta prisutno je rekordno povećanja cijena uljarica i žitarica, a to će dovesti do poskupljenja osnovnih životnih namirnica i u BiH, koja za ove prilike nema adekvatne robne rezerve. Među najskupljim žitaricama je pšenica i tona ove ratarske kulture košta izmđu 236 i 275 evra˝, kaže Komljenović.

Analitičari ističu da je na porast cijena uticalo i povećanje zaliha određenih zemalja, zbog pandemije korona virusa, koje su i ograničile izvoz osnovnih sirovina za proizvodnju hrane.

˝Kina, a i neke druge zemlje, odlučile su se za povećanje vlastitih zaliha, prvenstveno žitarica za ljudsku ishranu. Određene zemlje su ograničile izvoz poput Rusije i Argentine˝, ističe Komljenović koji dodaje i da se ne smije zanemariti ni opšte povećanje transportnih troškova, posebno brodarskog prevoza.

˝BiH je mala i otvorena zemlja i od uvoza zavisna ekonomija, a uz to nema robne rezerve koje bi spriječile divljanje cijena˝, poručuje Komljenović.

TURISTI I BERZE POSKUPILI PILETINU

Značajno povećanje cijena u BiH zabilježeno je kod pilećeg mesa i to za 66%. Proizvođači tvrde da je na ovo uticao porast cijena stočne hrane, a osim toga i povećana potražnja u ljetnjem periodu.

Predrag Miličić, predsjedavajući Koordinacionog odbora Udruženja peradara-živinara BiH pojašnjava za RSE kako su berze i otvaranje granica uticale na cijene pilećeg mesa, mesnih prerađevina i konzumnih jaja.

˝Od prošle godine imamo kontinuirani porast cijena gotove stočne hrane od 50 do 70 posto. To je jedan od ključnih razloga da proizvodi peradarstva i živinarstva moraju poskupiti. Osim toga, popuštanjem mjera i vraćanja života u normalu u BiH je došao i prilično veliki broj naših ljudi iz dijaspore i turista koji su značajno doprinjeli porastu potražnje˝, smatra Miličić.

Da li će ovakve cijene ostati zavisiće od cijene kukuruza i sojinog zrna koji su glavne namirnice u proizvodnji stočne hrane upozorava Miličić, koji napominje da su trenutne cijene skoro duplo veće u odnosu na prošlu godinu.

˝Cijena tone kukuruza sa 130 eura iz prošle godine došla je na 230 eura u ovoj godini˝, kaže Miličić.

ŠTA MOGU UČINITI VLASTI U BIH?

U skladu sa Zakonom o kontroli cijena Vlada Federacije BiH (jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini) u aprilu mjesecu donijela je Odluku o izmjeni ranije odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

Ovom Odlukom pravna i fizička lica obvezala su se da primjenjuju marže za 17 vrsta proizvoda tako da u procentualnom iznosu ne prelaze visinu marži tih proizvoda na dan 31.12.2020. godine.

Federalna uprava za inspekcijske poslove nije odgovorila na upit RSE koliko su inspekcije vršile kontrolu sprovođenja ove uredbe, te koliko je kazni za nepoštovanje Odluke Federalne Vlade naplaćeno.

U Republici Srpkoj entitetska Vlada u 2021. godini nije donijela ni jednu mjeru o kontroli cijena. Poslednja je važila samo dva mjeseca u prošloj godini i to u aprilu i maju.

Rješenje rasterećenje privrede i povećanje plata
Analitičari ističu da je BiH posebno osjetljiva na ovakva ekonomska kretanja, jer se oslanja na uvoz i ne potiče domaću proizvodnju, a vlasti ne rade na rasterećenju privrede kako bi se radnicima osigurale veće plate za porast potrošnje.

Marin Bago, iz Udruženja za zaštitu potrošača ”Futura” iz Mostara, smatra da ograničenje marži nije imalo pozitivne efekta ni u prošloj godini pa neće ni sada. On poručuje da se ovdje radi o mnogo dubljem problemu koji se ogleda u tome što BiH ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe, te se stoga oslanja na uvoz.

˝Mi uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo. Tu sustav nije održiv, jer vi tu ništa ne kontrolirate i ništa ne možete planirati, samim tim gubite poljoprivrednike, gubite stočare, voćare˝, pojašnjava Bago, te postavlja pitanje zašto BiH ne subvencionira domaće proizvođače hrane.

˝Poljoprivreda i proizvodnja hrane ne može bez subvencija. Vi na taj način kontrolirate tu hranu i to tržište, jer unaprijed sa proizvođačima planirate cijenu, i onda vas nije briga koliko je cijena pšenice na burzi u Londonu˝, ističe Bago.

Da ograničavanje marži nije rješenje u zemlji sa tržišno orjentisanom ekonomijom, mišljenja je i Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

˝Vlade trebaju prepoznati da je siromašnih sve više i iznaći način da se pomogne. Ne može se kontrolisati marža niti uvoz, mi smo potpisnici nekoliko trgovinskih sporazuma, a cilj nam je pristupanje u Svjetsku trgovinsku organizaciju“, ističe Komljenović i dodaje da cijene uglavnom ‘idu gor’, a rijetko u suprotnom smjeru.

˝Cijene se nikada ne vraćaju na staro, što znači da su teška vremena ispred nas. Međutim, kroz rasterećenje plata i povaćanja istih mogle bi da se ublaže posljedica krize˝, poručuje Komljenović.

Potrošačke cijene u 2021. bilježe porast i u susjednim državama.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u junu, potrošačke cijene u junu 2021. godine, u odnosu na isti mjesec 2020. godine, porasle su 3,3 posto. U prvih šest mjeseci 2021. godine, potrošačke cijene su zabilježile rast od 3,5 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, cijene dobara i usluga za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u maju 2021. u odnosu na maj 2020. godine u prosjeku su više za 2,1 posto. U isto vrijeme, plate su porasle za 6,42 posto.

Prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku MONSTAT (Crna Gora) u maju ove, u odnosu na maj prošle godine, zabilježen je rast cijena u grupama prijevoz 10,2 posto, hrana i bezalkoholna pića 2,8 posto. Najveći utjecaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena ulja i masti 37,6 posto, te goriva i maziva za motorna vozila 23,6 posto.