Katolici u Bosni i Hercegovini koji su u najvećem broju Hrvati suočeni su s dramatičnim smanjenjem njihova broja i njih je u toj zemlji sada tek oko 350 tisuća, upozorili su biskupi iz BiH u dokumentu naslovljenom kao promemorija o uspostavi pravde i društvene sloge koji je objavljen u ponedjeljak.
Promemorija koju su potpisali svi članovi Biskupske konferencije BiH, kako stoji u tom dokumentu, objavljena je s ciljem uspostave društvene sloge u zemlji i poštivanja svih individualnih i kolektivnih prava njenih građana.
Posebice analizirajući poziciju u kojoj se nalaze Hrvati, upozorili su kako je danas u toj zemlji njih tek oko polovica od predratnih 760 tisuća a to je rezultat kako ratnih progona tako i negativnih demografskih trendova i iseljavanja nakon rata te političkih problema.
Tijekom posljednjih 30 godina nestalo je više od polovice katolika, a time i Hrvata, odnosno oko 54,6 posto. Situacija je osobito teška u Republici Srpskoj gdje ih je 1991. godine bilo oko 220 tisuća a sada je samo oko 15 tisuća katolika, odnosno samo ih je 2,4 posto od ukupnoga broja stanovnika ovog entiteta. A u entitetu Federacije BiH, prema posljednjem popisu, Hrvata je samo 22,4 posto, navodi se u dokumentu.
Uz poteškoće poput neuspjelog povratka prognanika i raseljenih tijekom posljednjeg rata, negativnog prirodnog priraštaja, novog iseljavanja, visoke stope nezaposlenosti i raširene korupcije koja potiče iseljavanje u potrazi za poslom, biskupi kao razlog smanjenja broja katolika navode i političke razloge odnosno neravnopravan ustavnopravni položaj Hrvata.
Mnoge frustrira nepravedna unutarnja podjela BiH na dva entiteta čija je upravna struktura u oba slučaja na štetu Hrvata, zatim neriješeno nacionalno pitanje te činjenica da biračku volju pojedinca i naroda obezvrjeđuje izborni zakon. Taj zakon Hrvatima ni na jednoj razini, gdje su u manjini, ne osigurava mogućnost, da sami sebi izaberu predstavnike, navode biskupi u promemoriji te ističu kako se time Hrvate ponižava, a lažni samoproglašeni hrvatski identitet pojedinaca u državnoj upravi i diplomaciji često se primjenjuju na štetu dostojanstva i prava Hrvata kod donošenja važnih odluka i preuzimanja nekih službi.
Međunarodnu zajednicu pozvali su da intervenira i pomogne izmjeni izbornog zakona jer je jasno da ni Bošnjacima ni Srbima to nije u interesu u postojećim okolnostima.
Pozvali su na hitno donošenje mjera kojima će se zaustaviti iseljavanje te potaknuti demografska obnova zemlje, ali i na preustroj cijele države odnosno ukidanje daytonskog modela i uvođenja onog nalik na Švicarsku ili Belgiju.
Od vlasti u BiH na kraju su zatražili da poštuje ugovore o statusu Katoličke crkve koje je potpisala sa Svetom Stolicom jer ništa od odredbi iz tih dokumenata još nije provedeno u praksi.
