BiH trebala digitalizaciju završiti 2011., pa 2014., pa 2015. godine. Hrvatska posao završila za četiri godine, a Srbija do 2015.
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH na čelu s ministrom Vojinom Mitrovićem (SNSD) izmjenilo je plan nabava za ovu godinu uz dopunu prema kojoj bi još u ovom mjesecu trebalo pokrenuti nabavu opreme za digitalni prijenos i emitiranje u okviru projekta digitalizacije javnih RTV servisa u BiH, piše Fokus.ba.
Ova informacija bila bi hvale vrijedna da se ne radi o izrazito zakašnjelom potezu Ministarstva, budući da se pojam “digitalizacija u BiH” uveliko pretvorio u farsu.
Naime, prema dopunjenom planu nabava, Ministarstvo prometa i komunikacija planira kroz otvoreni postupak nabaviti oprema za digitalizaciju u vrijednosti od 29,8 milijuna KM, Ugovor bi trebao biti zaključen do lipnja. Izvor financiranja je proračun Ministarstva akumuliranog viška prihoda nad rashodima RAK-a.
O tome da se radi o farsi kada je riječ o procesu digitalizacije govori i posljednji izvještaj Ureda za reviziju institucija BiH o digitalizaciji za 2020. godinu. U njemu stoji da su prve aktivnosti digitalizacije TV signala u BiH poduzete još 2006. godine, dakle prije 16 godina, no da institucije BiH nisu blagovremeno provele potrebne aktivnosti koje bi osigurale okončanje procesa digitalizacije u definiranim rokovima.
Zvuči gotovo nevjerojatno da je prvi rok za dovršetak digitalizacije u BiH bio 1. prosinca 2011. godine, zatim 1. prosinca 2014. pa su onda vlasti rekli da će ovaj proces najkasnije završiti do 17. lipnja 2015.?!
BiH je jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj se još uvijek emitira analogni TV signal. Usporedbe radi, Hrvatska je digitalizaciju TV signala okončala 2010. godine (za 4 godine), Srbija 2015. godine (za 9 godina), dok BiH za 16 godina još uvijek nije okončala proces digitalizacije TV signala, naveli su državni revizori.
Institucije BiH, kažu revizori, kasnile su u donošenju relevantnih odluka vezanih za proces digitalizacije TV signala, a kasnile su i u provođenju aktivnosti nabave i instalacije opreme za digitalizaciju TV signala.
Od odobrenih 36,9 milijuna KM za Projekt višegodišnjih kapitalnih ulaganja digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa BiH, do 2020. je realizirano samo 6,7 milijuna KM, na osnovu ugovora o nabavi iz 2014. godine za opremu za testni signal, koji je pušten u rad tek 2016. godine.
Većina građana BiH još uvijek je uskraćena za kvalitetan digitalni TV signal. Analogno emitiranje još uvijek zauzima frekvencije koje su trebale biti oslobođene za razvoj novih digitalnih tehnologija. Trenutno ne postoji aktualni plan aktivnosti i rok za završetak procesa digitalizacije TV signala u BiH, kažu revizori.
Izradili su i grafikon u kojem se vidi da su tri procedure javne nabave prvog dijela opreme za čije je provođenje odgovoran MKP u suradnji s ekspertima JRTS ukupno su trajale četiri godine. Prva neuspješno okončana procedura JN za prvi dio opreme pokrenuta je u veljači 2010. godine. Cjelokupna procedura JN, od donošenja odluke do okončanja postupka JN trajao je 20 mjeseci.
Druga neuspješno okončana procedura JN trajala je 14 mjeseci. Treća uspješna procedura JN za prvi dio opreme trajala je 14 mjeseci, a okončana je u ožujku 2014. godine zaključivanjem ugovora o nabavi. Značajno se kasnilo u instalaciji i puštanju nabavljene opreme. Pitanje raspodjele opreme i osiguranja tehničkih preduvjeta na lokacijama gdje se oprema trebala instalirati produžila je vrijeme instalacije opreme s četiri mjeseca na preko 2,5 godine. Posljednja neuspješna procedura JN drugog dijela od tada definirana tri dijela opreme započela je u veljači 2017. godine i okončana je nakon 14 mjeseci u travnju 2018. godine.
MKP nakon toga (pa sve do danas) nije pokretao procedure javne nabave za preostalu opremu specificiranu u projektima digitalizacije JRTS BiH.
Također, natječajna dokumentacija bila je predmet žalbi i izmjena u sve četiri provedene procedure javnih nabavi. Tehnički dio specifikacija natječajne dokumentacije pripremali su eksperti JRTS, a opći dio natječajne dokumentacije pripremali su službenici MKP-a.
Iako se radilo o složenim međunarodnim postupcima JN, MKP nije angažirao vanjske suradnike, stručnjake za JN. Prve dvije procedure JN poništene su zbog utvrđenih slabosti natječajne dokumentacije, a u posljednjoj neuspješnoj proceduri JN tenderska dokumentacija je mijenjana čak šest puta zbog čega je otvaranje ponuda prolongirano za 5,5 mjeseci. Sve provedene procedure JN obilježili su brojni žalbeni postupci i Ured za razmatranje žalbi je sve postupke okončavao u prihvatljivom vremenu trajanja osim u jednoj proceduri u kojoj je traženo vještačenje i zbog čega je URŽ-u trebalo 6,2 mjeseca za donošenje odluke. Sveukupno gledajući, priprema i korekcije natječajne dokumentacije bile su jednako vremenski zahtjevne kao i provedeni žalbeni postupci, konstatirali su revizori, piše Fokus.ba.
Inače, BiH je potpisnica Ženevskog sporazuma iz 2006. godine, kojim je predviđeno da potpisnice sporazuma, među kojima je i BiH, ugase analogni televizijski signal do lipnja 2015. godine.
