Tko je kriv i kome se obratiti kada auto udari divljač i nastane materijalna šteta?

Naleti vozila na divljač u zadnje vrijeme prilično su česta pojava u našoj zemlji. Najčešća pitanja koja se postavljaju u ovom slučaju jesu tko je kriv za pričinjenu štetu i kome se obratiti za pomoć.

Problemi nastaju jer navedena tematika nije obrađena Zakonom o sigurnosti prometa na cestama BiH, kao ni Zakonom o cestama Federacije BiH potvrđeno je za Akta.ba iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Ipak postoje određene odredbe i članovi u okviru Zakona o cestama FBiH koji jasno navode tko snosi odgovornost ukoliko dođe do štete na vozilu u naletu na divljač.

Iz odjela šteta Sarajevo osiguranja Harun Kadić za Akta.ba je kazao, da je odgovornost za naknadu šteta u zadnje vrijeme vrlo aktualna jer smo svi svjedoci učestalosti nastanka ovakvih šteta.

“U okviru svoje osiguravateljske djelatnosti naša osiguravajuća kuća kroz određene vrste osiguranja, susreće se sa štetama nastalim na vozilima od strane životinja ne isključivo divljači, na autocesti. U ovom slučaju naknada šteta prvenstveno je regulirana odredbama Zakona o cestama FBiH (‘Službene novine FBiH’, br.12/10, 16/10 i 66/13) i to čl.20 – ukoliko se utvrdi da je šteta nastala usljed nedostataka na cesti, naknadu štete pruža upravitelj ceste tj. konkretno JP Autoceste FBiH“, govori Kadić.

Ovakvo shvatanje proizilazi iz činjenice da je autocesta, shodno pozitivnim pravnim propisima, posebno projektirana i izgrađena javna cesta te konkretno je i ograđena zaštitnom ogradom pa pojava životinja na takvoj cesti je okolnost koja bi se smatrala nedostatkom.

Koje su propisane nadležnosti?

Članom 13. Zakon o cestama propisana je nadležnost pojedinih osoba i ustanova za pojedine vrste cesta. Članak 52. ovog Zakona navodi se da se pod zaštitom javnih cesta u smislu ovog Zakona podrazumijeva između ostaloga i zaštita od nekontroliranog izlaska većeg broja ljudi, djece, te stoke i divljači na cestu.

Kada su ovakve štete u pitanju, a sve zbog nepoznavanja odgovornosti, dolazi do toga da se prvo govori da su za štete odgovorna lovačka udruženja, što je potpuno neispravno.

Ono što je poznato jeste da je lovačko društvo koje je korisnik lovišta ima dužnost da osigura sredstva za nadoknadu šteta koje počini divljač u skladu sa Zakonom o lovstvu FBiH (‘Službene novine Federacije BiH’, broj: 4/06, 8/10 i 81/14).

Iz Saveza lovačkih organizacija u BiH (SLOBiH) su kazali da lovačko društvo – korisnik lovišta odgovara za štetu koju divljač čini na vodama i zemljištima na kojima se nalazi lovište članak 68. Zakona o lovstvu FBiH.

Isti Zakon navodi da u lovište ne spadaju javne ceste članak 6. Zakona o lovstvu FBiH, čime bi se odgovornost za navedene štete u ovom slučaju trebala prebaciti na druge odgovorne osobe, a i to samo u slučaju kada vozač nije kriv za udes.

Ovo podrazumijeva da je vozač koji je svojim vozilom ostvario kontakt sa divljači vozio u skladu sa prometnim znakovima koji se nalaze na cesti, te da, uvjetno rečeno, nije kriv za nesreću.

Vožnja iznad ograničenja, neoprezna vožnja gdje postoji znak ‘Divljač na cesti’ kao i vožnja pod utjecajem opojnih sredstava samo su neki od razloga zašto se događaju takve nesreće.

“Isključivost u nadležnosti za štetu u lovištu iskazuje i članak 70. Zakona o lovstvu FBiH gdje se navodi – ‘Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni poduzeo propisane mjere zaštite’ – Ne treba zaboraviti spomenuti ni činjenicu da se kod nas dogodio problem sa izgradnjom autocesta gdje je primjetan kroničan nedostatak umjetnih prijelaza koji su u zapadnim zemljama napravljeni za potrebe migracije divljači. Jedan ovakav imamo u Zenici, umjetni tunel Klopče, dok se isto nije napravilo na dionici Visoko-Kakanj gdje redovno stradava divljač”, kazali su iz SLOBiH.

Kao jedan od primjera oslobađanja krivice za lovačka društva jeste i Odluka Ustavnog suda BiH AP-36/19, u kojoj se Lovačka organizacija ‘Zmajevac’ Zenica oslobađa presude plaćanja štete na javnoj cesti u skladu sa činjenicom da se prometna nesreća dogodila na javnoj cesti, odnosno izvan lovišta, jer po Zakonu o lovstvu FBIH javne ceste ne spadaju u lovište, a Korisnik je dužan nadoknaditi štetu samo koja nastaje u lovištu.