Poljoprivredna proizvodnja u Bosni i Hercegovini već odavno je na rubu ostanka.
Ne da je sve manji broj onih koji se žele baviti ovim poslom, nego iz godine u godinu raste broj onih koji dižu ruke od poljoprivredne proizvodnje, piše Večernji list.
Brojni razlozi
Razlozi su brojni, a jedan od osnovnih je, kako kažu i sami proizvođači, ogroman rast troškova proizvodnje.
Prema riječima proizvođača, troškovi proizvodnje veći su za 400 posto, zbog čega su tražili da u proračunu za 2023. godinu budu planirana 202 milijuna maraka umjesto predloženih 160 milijuna.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je da poljoprivrednici ovim ishodom nikako ne mogu biti zadovoljni.
Ni s 202 milijuna KM ne možemo biti zadovoljni jer znamo kakvo je vrijeme iza nas i kakvo je ispred nas. Ta 202 milijuna KM samo su onaj zakonski minimum od tri posto koji se iz proračuna izdvaja za poljoprivredu, kazao je Bićo.
Istaknuo je kako zakon propisuje da se iz federalnog proračuna za poljoprivredu mora izdvojiti od tri do šest posto te da traženi zakonski minimum nije ispoštovan.
Dodao je i kako situacija u poljoprivrednoj proizvodnji u idućem razdoblju neće biti nimalo dobra. Iako su se nadali pojeftinjenjima, početak 2023. godine sa sobom je donio nova negativna iznenađenja i nagovještaj još jedne teške godine.
U posljednjih 15 dana sjemena su poskupila za 50 posto, a sada je vrijeme sjemena, što nije dobro. U vremenu koje je ispred nas može se očekivati i poskupljenje zaštite i prihrane, kazao je Bićo za Avaz.
Posljednje godine su katastrofalne
Prvo nas je zadesila korona, pa rat u Ukrajini, zatim suša, a sve to bilo je praćeno enormnim poskupljenjima inputa koji se koriste u proizvodnji, tako da nam se ne piše dobro. Istina je da je proračun povećan, ali je tragično da je zakon opet prekršen, kazao je Avazu Bićo.
Naglašava i kako će rasti broj onih koji će odustajati od proizvodnje te da je sve manji broj onih koji će se upuštati u tu vrstu avanture.
Ishod sve većeg broja ljudi koji će odustajati od poljoprivredne proizvodnje je očekivan i ako se nastavi ovaj trend uništavanja domaće proizvodnje, sigurno je da će rasti i broj onih koji će odustajati, kazao je.
Budući da u ovogodišnjem proračunu poljoprivrednici nisu dobili ni taj zakonski minimum, i poljoprivrednik Eldin Glibanović izrazio je nezadovoljstvo. On ističe kako su očekivali više od Vlade i Ministarstva.
Kaže da poljoprivreda sve više propada i da se ljudi više ne žele baviti time.
Smanjenje proizvodnje
Da se proizvodnja smanjuje, potvrđuju i podaci Federalnog zavoda za statistiku u kojima je vidljivo kako je u jesenskoj sjetvi u 2022. godini u FBiH zasijano 32.867 hektara, što je manje za 2 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2021. godini.
Kada je riječ o pojedinim skupinama usjeva, zasijana površina žita manja je za 0,5 posto, stočnog krmnog bilja za 8,6 posto i industrijskog bilja za 54,4 posto, dok je povećanje zasijanih površina zabilježeno kod povrtnog bilja za 3,8 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2021. godini.
Ipak, dobra je vijest što je, pokazuju informacije iz izvješća, zasijana površina ozimom pšenicom u 2022. godini veća za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu. U jesenskoj sjetvi u 2021. godini u Federaciji BiH zasijanih površina bilo je manje za 5,8 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2020. godini.
