Sve veća potreba za stranim radnicima: BiH će morati uvesti 150 tisuća radnika

U posljednjih nekoliko godina radno sposobni ljudi u sve većem broju odlaze iz Bosne i Hercegovine. Neslužbeni podaci pokazuju da Bosni i Hercegovini nedostaje 30 tisuća  radnika, a u jeku turističke sezone taj problem još je izraženiji. Procjene su kako će u narednih pet godina naša zemlja morati uvesti 150 tisuća radnika iz inozemstva. Neki su s tom praksom već počeli.

Pune bašte restorana, u hotelima se traži mjesto više. Turistička sezona u najvećem turističkom kompleksu u Semberiji je u punom jeku, a s njom je aktueliziran stari problem, javlja BHRT. 

“Uvijek nam nedostaje barem 50 radnika u ovom razdoblju, svi su otišli u Hrvatsku, Crnu Goru, Njemačku. Najviše osjetimo taj nedostatak radnika i kad su u pitanju konobari, i šankeri, i kuhari, i radnici na održavanju…”, kaže Milena Stanišić, marketing menadžer Etno sela “Stanišići” Bijeljina. 

Zahtjev za zapošljavanje radne snage iz Nepala su uputili još i prije početka sezone. Dok, s jedne strane, državljani Bosne i Hercegovine odlaze u inozemstvo, s druge strane zakoni naše zemlje ne olakšavaju uvoz radne snage.

“Došli smo do posljednjeg koraka, a to je biro i tu je zakočilo zato što nam biro ne dozvoljava da zaposlimo radnike iz Nepala jer tvrde kako radne snage ima dovoljno na birou. A mi s biroa u posljednjih 10 godina nijednog radnika nismo uspjeli zaposliti.”, navodi Stanišić.

Neslužbeni podaci pokazuju kako u BiH nedostaje 30.000 radnika. Prema evidenciji Službe za poslove sa strancima, trenutno su u Bosni i Hercegovini strancima odobrena 2.860 privremenih boravaka na osnovu radne dozvole.

“Dolaze većinom s azijskog područja, ali oni ni izbliza, barem prema izjavama poslodavaca i poduzetnika s kojima smo u kontaktu, ne zadovoljavaju njihove potrebe i ne daju kvalitetu koji su imali radnici koji odlaze odavde.”, kaže Mile Stević, predsjednik Udruge “Preduzetnik”.

Ugostitelji imaju drugačije mišljenje.

“Ja sam prije par dana bio u Srbiji u jednom restoranu, služio me Kubanac, tako mi je bilo lijepo, ugodno, a sporazumijevali smo se na ‘google translate’. Radna snaga je problematična u svim sferama, pa tako i u našem sektoru ugostiteljstva i turizma. Došli smo u situaciju da je to spalo na minimum, što se tiče kvalitete usluge.”, ističe ugostitelj Aleksandar Bedić.

U nevladinom sektoru kažu da će se situacija samo pogoršavati u budućnosti, a posebno ulaskom Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, što se može vidjeti na primjerima Rumunije i Bugarske.

“Nije, sigurno jednostavno mladim ljudima otići, ali ako živite u okruženju koje je nesigurno i puno nasilja i diskriminacije na svakom koraku i ne treba nas čuditi što je sve veći broj mladih ljudi koji odlaze.”, kaže Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Vlasti još nisu ponudile konkretna rješenja u cilju hvatanja u koštac s ovim problemom koji prijeti da oslabi domaću ekonomiju i uništi sustav mirovinsko – invalidskog osiguranja koji funkcionira na bazi solidarnosti.