Mikrobiolog Branko Rihtman, bh. znanstvenik naučnik sa Sveučilišta u Warwicku u Velikoj Bitaniji, svojim Twitter postovima skrenuo je pažnju o tome koliko je ozbiljan novi soj delta virusa.
O novom soju govori cijela Europa i svijet. Ali ne i stručnjaci u Bosni i Hercegovini. Što je novi delta soj, koji već nazivaju “bliska i sadašnja opasnost”, koliko je izložena populacija u našoj državi sa minimalnom stopom imunizacije, dok se susjedi natječu da pred jesen dostignu 70 posto imuniziranih da bi pandemiju stavili pod kontrolu, što možemo očekivati, a koje epidemiološke mjere treba poduzeti? O ovome za N1 govori Branko Rihtman.
N1: Što Vam je poznato o novom delta soju? Imate podatke iz Engleske, na što bi stavili naglasak?
Rihtman: Bez da ulazimo u molekularne odlike mutacija koje razlikuju ovaj soj od prethodnih sojeva, dvije su razlike najbitnije.
Širi se puno lakše i brže od prijašnjih sojeva. Računa se da je otprilike 60 posto zarazniji od Alfa soja (britanskog). To se odražava na činjenici da je potreban vrlo mali broj viriona da se zarazimo, pa je sada dovoljno da samo prođemo pored osobe koja je zaražena da ga pokupimo. Ne zna se još ima li istu ili težu kliničku sliku, ali po onome što znamo od prijašnjih sojeva, virus koji se brže širi je opasniji od virusa koji se širi istom brzinom kao prijašnjih sojevi, a ima težu kliničku sliku.
Druga razlika je da ima malo drugačije simptome od prijašnjih sojeva. Naime, ne izaziva gubitak čula mirisa i okusa već samo glavobolju, grlobolju, curenje nosa i temperaturu. Simptomi su mu identični težoj prehladi, tako da veliki broj ljudi misli da su samo prehlađeni kad dobiju prve simptome.
N1: Koliko nam je on blizu, koliko daleko?
Rihtman: Kao i kod drugih sojeva koji se brzo šire, pitanje je samo dana kada će se pojaviti u Bosni i Hercegovini. S obzirom da se kod nas mali broj primjeraka sekvencira, kao i da su granice otvorene, a mjere gotovo nepostojeće, vjerovatno je da je već prisutan i da ga samo nismo identificirali.
N1: Što je sa cijepljenima, jesu li zaštićeni od novog delta soja?
Rihtman: Cjepiva i dalje pružaju dobru zaštitu od hospitalizacije i smrti – Pfizer i do 96 posto, 14 dana nakon druge doze, AstraZeneca do 92 posto, 14 dana nakon druge doze. No, virus već uspijeva izbjeći neutralizirajuća antitijela, posebno nakon prve doze gdje je AstraZenece cjepivo samo 30 posto učinkovito u neutraliziranju virusa, a Pfizerova do 60 posto. U Velikoj Britaniji je značajan broj oboljelih koji su primili samo jednu dozu i zbog toga su druge doze cjepiva pomaknute sa 12 tjedana na osam tjedana.
N1: Možete li precizirati koliko vremena je osoba zaštićena nakon što primi dvije doze cjepiva?
Rihtman: Ne znamo još. Treba da prođe dovoljno vremena da bi znali koliko dugo smo zastićeni. Za sada je sigurno da je između 6 i 12 mjeseci, ali moguće je da je zaštita i dugogodišnja.
N1: Poznato je stanje u BiH sa imunizacijom – koliko smo izloženi uopće, uz dodatno popuštanje epidemioloških mjera jer broj zaraženih to ne zahtijeva?
Rihtman: Jako smo izloženi, kao što sam rekao, pitanje je vremena. Bez masovnog cijepljenja i bez mjera, pitanje je vremena kada će krenuti novi val zaraženih.
N1: Može li među nama biti zaraženih ovim sojem, a da ne znamo? Uz to ljeto je i migracija stanovništva je veća.
Rihtman: Sigurno da može. Zbog drugačijih simptoma, zbog brzog širenja virusa, zbog malog broja primjeraka koji se sekvenciraju, zbog otvorenih granica i zbog nedostatka mjera – svi ovi čimbenici doprinose budućem novom valu.
N1: Trebaju li nadležni imati plan? Kakav?
Rihtman: Nadležni bi trebali djelovati na nekoliko razina:
– Nabava cjepiva – bez cjepiva nema zaustavljanja, to je već svima jasno
– Edukacija i promocija cjepiva – jako veliki broj ljudi još uvijek ne želi cijepiti, a nadležni ne rade ništa značajno na tome da se ljudi informiraju, da se ohrabre i da se uvjete u nužnost cijepljenja
– Uvođenje mjera – kada broj oboljelih krene da raste i kada bolnice opet budu pune ljudi koji umiru na respiratorima, tada je već kasno za uvođenje mjera. Mjere treba uvoditi prije nego što krene val zaraze. Zato bi nadležni trebali uvesti i provesti mjere koje će napraviti balans između sprečavanja ekonomske štete i sprečavanja zdravstvene katastrofe. Smanjiti dozvoljeni broj ljudi u zatvorenim prostorima, kažnjavati nenošenje maske u javnom transportu i zatvorenim prostorijama, pojačano testiranje populacije, posebno mladih i djece da bi se spriječilo širenje, provođenje karantina za oboljele. Imamo već dovoljno primjera iz svijeta kako se to radi i koje su mjere učinkovite u suzbijanju zaraze.
N1: Pitamo se kada će “kraj pandemije”, mnogi čekaju da “sudija svira kraj”. Koja je Vaša poruka građanima BiH?
Rihtman: Poruka je da smo mi suci koji svirajukraj. Sve dok se ne cijepimo, a u vremenu do cijepljenja ne pridržavamo mjera, kraja neće biti. Moramo se čuvati, moramo se pridržavati mjera i moramo nastaviti zahtijevati od nadležnih da osiguraju cjepiva i proces cijepjenja.
