Više od pola milijuna građana Bosne i Hercegovine u sustavu je socijalne zaštite. Među njima je gotovo 120 tisuća djece.
Pandemija koronavirusa Bosnu i Hercegovinu dodatno je gurnula u siromaštvo. Prošle godine otvorena je prva javna kuhinja za bebe, a pomoć su počeli tražiti i oni kojima nikada nije trebala.
Pandemija je iznjedrila solidarnost, pa se javnim kuhinjama i humanitarnim organizacijama javlja sve više ljudi i kompanija spremnih pomoći, a pomažu i lokalne zajednice. Brine to što su se prošle godine ljudi praktično preko noći našli u stanju socijalne potrebe. Mnogi prvi put.
Za vrijeme pandemije ljudi su ostajali bez posla i nisu bili u stanju osigurati čak ni jedan obrok za svoju obitelj. Možemo slobodno reći da je pandemija koronavirusa dovela do povećanog broja zahtjeva za pomoć, ističe Saliha Rokša iz Udruženja “Pomozi.ba”.
Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine govore da je u sustavu socijalne zaštite više od 500 tisuća ljudi, od kojih i 120 tisuća maloljetnika. Među punoljetnima, najviše je onih koji ne mogu raditi ili nemaju posla. Problem siromaštva u zemlji je sustavni – kažu ekonomisti. Novac se daje, ali pozitivnih efekata nema.
Onda imate tu zamku siromaštva, odnosno dugoročno siromaštvo. Činjenicu da pojedinci dugoročno ostaju u stanju socijalne potrebe bez ikakvog pomaka ili vizije da će promijeniti vlastiti status, navodi ekonomist Admir Čavalić.
Bosna i Hercegovina je u izvještajima UN-a mapirana kao siromašna zemlja. Čak 15 posto građana živi u apsolutnom siromaštvu, a svaki šesti građanin preživljava s 90 do 150 KM mjesečno.
Poražavajuće je što su ovi podaci nastali prije pandemije.
