JONATHAN QUICK, američki stručnjak za globalno zdravlje sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini, 2018. je objavio knjigu “Kraj epidemija: Nadolazeća prijetnja čovječanstvu i kako je zaustaviti”. U njoj je opisao kakve mjere svijet treba poduzeti kako bi se zaštitio od katastrofalnih epidemija, poput one španjolske gripe iz 1918. koja je ubila desetke milijuna ljudi.
Britanski Guardian je napravio intervju s ovim medicinskim stručnjakom na temu epidemije novog koronavirusa, nazvanog COVID-19. Otkako je epidemija izbila u kineskom gradu Wuhanu u prosincu prošle godine, zaraženo je najmanje 89 tisuća, a umrlo je više od tri tisuće ljudi diljem svijeta, najvećim dijelom u Kini. I u Hrvatskoj je od prošlog tjedna potvrđeno da je zaraženo osmero ljudi.
Epidemija sada, s novim neovisnim žarištima u Južnoj Koreji, Iranu i Italiji, prijeti da će prerasti u pandemiju, koju Svjetska zdravstvena organizacija definira kao “globalno širenje nove zaraze”. Tako misli i prof. Quick, koji smatra da je najgori scenarij za koronavirus sve izgledniji.
Najgori scenarij: Koronavirus je trajna globalna epidemija
Kao najgori scenarij Quick opisuje globalno širenje koronavirusa, koji bi postao endemski, što znači da bi trajno kružio globalnom ljudskom populacijom, poput sezonske gripe i drugih zaraza.
Najbolji scenarij bi, pak, bio da se epidemija u Kini stavi pod kontrolu, da se manja žarišta izvan Kine ugase i da se epidemija na kraju okonča.
Argumenti za crni scenarij prilično su snažni: zabilježeni su slučajevi COVID-19 na svih šest naseljenih kontinenata, čak i u Africi, za koju se smatralo da će je koronavirus zaobići zbog tople i suhe klime koja mu ne odgovara. Također, i izvan Kine su utvrđeni lanci prijenosa s čovjeka na čovjeka, uključujući one koji nisu bili u Kini ili nisu bili u kontaktu s onima koji su bili u toj zemlji.
“Ako ovo postane pandemija, pitanje je koliko će loše biti i koliko dugo će trajati?” kaže Quick i objašnjava da je stopa smrtnosti od novog koronavirusa, prema službenim podacima, oko 2%, što je manje od SARS-a, ali oko dvadeset puta više od sezonske gripe.
“I dalje je mnogo nepoznanica – možda smo podcijenili period u kojem je osoba zarazna, primjerice, i raznolikost načina na koje se virus prenosi”, dodaje Quick.
I dalje postoje mjere koje možemo poduzeti
No ovaj stručnjak za međunarodno javno zdravlje istodobno naglašava da i u slučaju najgoreg scenarija i dalje postoje mjere kojima možemo umanjiti težinu pandemije: mobilizirati više zdravstvenih službenika, i dalje komunicirati s javnošću, implementirati razumne kontrole putovanja i osigurati da zdravstveni radnici u žarištima zaraze imaju dovoljno dijagnostičkih testova.
Također je važno da zdravstveni radnici budu na oprezu i da ne pošalju kući nikoga tko se mogao zaraziti ako ga prije nisu testirali. Ipak, napominje Quick, prema ranijem iskustvu vjerojatno je da mnogi zdravstveni službenici i dobar dio javnosti i dalje neće biti dovoljno svjesni ili uvjereni u opasnost koju koronavirus predstavlja.
Za suzbijanje epidemije ključni su vrijeme i povjerenje, ističe Quick – prije svega vrijeme od otkrivanja sumnjive zaraze u bolnicama do trenutka kada o tome budu obaviješteni donositelji odluka iz državnih službi. Drugim riječima, prvih nekoliko tjedana od izbijanja epidemije je ključno jer se ona širi eksponencijalno.
Povjerenje u institucije je ključno
Povjerenje je također ključno jer ako ga javnost izgubi, prestat će surađivati – a to će učiniti ako joj se plasiraju obmanjujuće ili pristrane informacije.
Što se cjepiva tiče, prema procjenama ćemo morati pričekati još oko godinu dana da ono bude razvijeno i uđe u opću primjenu. A Quick navodi kako dokazi upućuju na to da se ljudi mnogo više cijepe kada od epidemije umire puno ljudi. No kada epidemija završi, stopa cijepljenja uvelike ovisi o tome koliko je svježe sjećanje na epidemiju i njene posljedice.
Naglašeno nepovjerenje nove, milenijalske generacije prema cjepivima posebno je problematično u ovom kontekstu. Trenutno jedino američka tvrtka Moderna ima cjepivo za koronavirus spremno za testiranje na ljudima, ali i kineska kompanija Clover Biopharmaceuticals ubrzano radi na njegovom razvijanju.
Epidemija izbila na najgorem mjestu u najgore vrijeme
Quick je skeptičan i oko zabrane rada kineskih “mokrih tržnica” poput one u Wuhanu, za koju se smatra da je bila izvor epidemije – iako je taj zaključak u međuvremenu doveden u pitanje. Zabrana ne bi djelovala jer bi se trgovina divljim životinjama za hranu i tradicionalne “lijekove” samo prebacila u ilegalu, tvrdi ovaj epidemiolog. Bolja regulacija i nadzor su učinkovitije rješenje, dodaje.
Sama epidemija je bila neizbježna, ali se pojavila u najgore vrijeme (prije kineske Nove godine) i na najgorem mjestu (u milijunskom velegradu koji je također prometno čvorište). Kina je ipak generalno dobro odgovorila na epidemiju iako je njen zdravstveni sustav sad napregnut preko kapaciteta, smatra Quick.
No kad je o epidemijama riječ, svijet je siguran samo onoliko koliko je sigurna najslabije sigurna zemlja, upozorava Quick. U isto vrijeme, uloga Svjetske zdravstvene organizacije od vitalnog je značenja, kao i financijska potpora zemalja članica toj organizaciji.
