Iako su cijene i u studenom nastavile rasti, godišnja inflacija u BiH neznatno je niža nego ranije i, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosi 16,3 posto. Otvorilo je to prostor za najave da inflacija usporava te da će naredna godina biti lakša od ove, s kojom se opraštamo.
Lanac opskrbe
Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA-e Amila Pilav-Velić, međutim, očekuje da u 2023. inflacija bude usporena, ali upozorava da to ne znači da se možemo radovati padu cijena. Mnogo toga zavisit će od cijene struje.
– Ako dođe do poskupljenja, to će biti nova akceleracija, jer s najavljenim korekcijama cijena imat ćemo inflaciju višu od očekivane.
S rastom cijena struje došlo bi do rasta i proizvođačkih i potrošačkih cijena. Efekt na cijene bi bio sličan onome koji smo imali zbog prekida lanaca opskrbe uslijed pandemije i “lockdowna”, ali ne s istom stopom rasta cijena – istakla je prof. Pilav-Velić.
Skuplje gorivo
Direktor predstavništva firme „GOPA mbH“ za BiH dr. Ranko Markuš trenutnu stopu inflacije ne smatra ohrabrujućom.
– Stopa inflacije na hranu je gotovo 20 posto, cijena dizela u periodu siječanj-srpanj povećana je za 52 posto, što je direktno uticalo na cijene svih drugih proizvoda. Treba da nas zabrinjava to što je najveći teret inflatornog udara podnijela populacija s nižim primanjima, a to nameće rizike po rast siromaštva u grupama u kojima ga do sada nije bilo – kazao je dr. Markuš.
Od novih vlasti očekuje stabilizaciju uvjeta u zemlji, prihvaćanje decentralizirane strukture BiH i zajednički rad na prioritetima za bolji život građana.
– Mi smo jedna od decentraliziranih zemalja, a prakse poput onih iz Belgije, Austrije, Španjolske, Poljske, Švicarske se mogu implementirati i u BiH. Neophodno je iskoristiti povijesni momentum i dobivanje kandidatskog statusa te usmjeriti pažnju na program strukturnih reformi za pristupanje EU, koja je, barem deklarativno, svima prioritet – rekao je dr. Markuš.
