Nezaposlenost, politička i osobna nesigurnost, siromaštvo, neuređen obrazovni i zdravstveni sustav razlozi su sve većeg odlaska građana BiH.
Prema procjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, samo u ovoj godini iz države bi moglo otići 350.000 osoba. Samo u prošloj godini BiH napustilo je 170.000 osoba, a u proteklih deset godina oko pola milijuna.
Posebno, kako su kazali, zabrinjava činjenica što odlaze visokokvalificirani ljudi s radnim iskustvom duljim od 15 godina, ali i obitelji s djecom.
Treće anketno istraživanje kućanstava “Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini”, koje su proveli UNICEF i UNDP u BiH, pokazuje kako se socijalni i ekonomski učinci pandemije COVID-19 još uvijek osjećaju i da su pogoršani nedavnim porastom cijena hrane i energije.
Podaci itekako pokazuju kako ti učinci, skupa i kumulativno, šalju snažne udarne valove diljem BiH, uzrokujući veće siromaštvo i deprivaciju u hrani te pogoršavajući nejednakosti. Osim toga, mentalno zdravlje stanovništva i dalje je teško pogođeno.
Prema podacima iz istraživanja po pitanju odlaska iz BiH, situacija pokazuje da svaka četvrta osoba (četvrtina ispitanika) razmišlja o odlasku iz BiH, uz blagi porast broja takvih osoba u odnosu na stanje prije pandemije. Prije izbijanja pandemije 23,9 % ispitanika iz prethodnog istraživanja već je razmišljalo o odlasku iz zemlje. U trenutačnom istraživanju postotak ispitanika koji razmišljaju o odlasku iz BiH porastao je na 26,1 %.
Ovo je suprotno trendu koji je pokazao drugi val istraživanja, u kojem je 24,8 % ispitanika navelo da su prije pandemije razmišljali o odlasku u inozemstvo, dok je taj postotak kasnije pao na 23,9 %. Sasvim primjetno i opet drugačije od situacije u drugim dijelovima zemlje, najveći porast zabilježen je u Distriktu Brčko, gdje u posljednje vrijeme o odlasku razmišlja gotovo svaka treća osoba (31,2 %), dok je o tome prije pandemije razmišljalo njih 22,3 %, odnosno gotovo 10 % manje nego danas, navodi se.
Također je moguće primijetiti da je broj ispitanika koji su razmišljali o napuštanju BiH nešto veći među onima koji žive u gradovima (26,5 %) u usporedbi s onima koji žive na selu (21,6 %). Diferencijal se povećava u korist gradova, gdje danas 29,9 % ispitanika razmišlja o odlasku, dok 22,8 % ispitanika sa sela razmišlja o toj opciji.
Oni koji razmišljaju o odlasku uglavnom su ljudi u dobi između 18 i 50 godina. Među čimbenicima koji to objašnjavaju su nestabilna politička situacija koja utječe na sve dobne skupine, s tim da mlađi ispitanici možda daju prioritet budućnosti svoje djece i stoga su spremniji planirati odlazak iz zemlje.
Iako vrijedi napomenuti da razlozi u značajnoj mjeri variraju među regijama, čak dvije trećine ispitanika navode da je primarni razlog njihova razmišljanja o odlasku iz zemlje nestabilna politička situacija (67,3 %). Kao drugi odgovor na pitanje o razlogu odlaska ispitanici navode ekonomske razloge (52,2 %), dok je budućnost njihove djece (45,6 %) najčešće birani treći odgovor na ovo pitanje.
Dok čak 80 % ispitanika iz Distrikta Brčko i 72,7 % iz FBiH navodi ovaj odgovor kao primarnu motivaciju namjere napuštanja BiH, u RS-u 55,7 % ispitanika bira ovaj odgovor.
S druge strane, ispitanici iz RS-a prednjače kada je u pitanju odlazak iz ekonomskih razloga (25,4 % naspram 13,5 % u FBiH i 6,8 % u Distriktu Brčko), dok ispitanici iz Distrikta Brčko češće od ispitanika iz drugih regija navode budućnost svoje djece kao razlog želje za odlaskom iz zemlje (13,1 % naspram 5,6 % u FBiH i 8,8 % u RS-u).
