PUNO toga još nije poznato o koronavirusu, ali pouzdano se zna koliko razoran može biti za ljudski organizam. Po tome sliči i drugim virusima koji se prenose sa životinje na čovjeka, kao što su SARS i MERS. Trenutna stopa smrtnosti koronavirusa je za petinu manja od SARS-a, ali se brže širi od njega. Koronavirus toliko genetski nalikuje SARS-u da su ga prozvali i njegovim nasljednikom, piše National Geographic.
Ne može se sa sigurnošću reći kakve razmjere zaraza može dostići ako se raširi, ali vodeći epidemiolog iz Hong Konga Gabriel Leung nedavno je upozorio da se čak 60% svjetske populacije može zaraziti ako se širenje virusa ne obuzda. Prema izvještaju kineskog Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, 2,3 posto pacijenata izgubilo je život uslijed zaraze koronavirusom. Teško zdravstveno stanje i smrtnost ne zaobilaze nijednu starosnu grupu osim djece mlađe od 9 godina.
Dok se ovako kritična situacija odvija u Kini, ostale države nastoje evakuirati svoje građane s kruzera koji je stavljen u karantenu nedaleko do obale Japana. Japansko ministarstvo zdravstva izdalo je priopćenje u kojem se navodi da je za sada dijagnosticirana zaraza 88 putnika.
Što se zapravo događa ljudskom tijelu uslijed borbe s koronavirusom? Pogledajmo od organa do organa.
Pluća: Nulta točka
U većini slučajeva bolest počinje i završava u plućima. Zaraza se prenosi iskašljavanjem ili kihanjem zaraznih klica. Simptomi u početku sliče prehladi: pacijent osjeća groznicu i kašlje. Stanje se zatim može pogoršati i tada se razvija upala pluća.
Prema dosadašnjim podacima, 82 posto zaraženih pokazalo je blage simptome bolesti, dok su ostali slučajevi teško oboljeli ili kritični.
Koronavirus pod mikroskopom
Bolest nastaje tako što koronavirus vrlo brzo napadne plućne stanice. Prisutne su dvije vrste tih stanica: one koje stvaraju sluz i one koje imaju dlačice (cilie) pomoću kojih čiste dišne putove. Sluz štiti pluća od patogena i onemogućuje sušenje pluća, dok stanice s dlačicama uklanjaju pelud i viruse. Kao i SARS, koronavirus napada upravo te stanice, čime dopušta tekućini i česticama da uđu u pluća.
Zbog prisustva virusnog uljeza, naš se imunološki sustav aktivira i nastaje upala koja je obično lokalizirana samo na jednom području. Ipak, može doći do prejakog odgovora organizma na virusnu infekciju pa naš imunološki sustav počne uništavati sve pred sobom, uključujući i zdravo tkivo.
Time ulazimo u posljednju fazu. Nastavlja se razaranje pluća koje može imati smrtni ishod. Ako pacijent i preživi, moguća su trajna oštećenja. Primjerice, mnogi preživjeli pacijenti koji su bolovali od SARS-a dobili su ožiljke na plućima nalik pčelinjem saću, a to je primjetno i kod onih koji su oboljeli od koronavirusa. U ovoj fazi pacijenti dišu pomoću aparata.
Oštećenja, odnosno rupice na plućima vjerojatno nastaju zbog prejake reakcije našeg imunološkog sustava, pri čemu se stvaraju ožiljci i pluća postaju kruća.
Zbog upale stijenke između zračnih vrećica (alveola) i krvnih žila postaju propusnije te se pluća mogu napuniti tekućinom. Pri težim upalama pluća postaju puna tekućine, pacijent ne može disati i često dolazi do smrtnih slučajeva.
Želudac: Ulaz u organizam
Neki oboljeli imaju proljev i bol u trbuhu, no još ne postoje podaci o tome jesu li gastrointestinalni simptomi zastupljeni u slučaju ove zaraze. Ako se pitate kakve veze bolest dišnih puteva ima sa želucem i crijevima, odgovor leži u prirodi svakog virusa da se veže za bjelančevine koje čovjek unosi u organizam. Želudac je stoga za viruse siguran način ulaska u ljudsko tijelo.
Ne zna se može li koronavirus, kao što je to slučaj sa SARS-om i MERS-om, prodrijeti u debelo i tanko crijevo i izazvati ozbiljan proljev. Prema podacima iz dvije nedavne studije, koronavirus je detektiran i u uzorcima stolice zaraženih te je nužno ispitati može li se zaraza prenijeti i tim putem.
Krvotok: Kaotično stanje
Uslijed već spomenutog prejakog odgovora imunološkog sustava na infekciju, i drugi sustavi u ljudskom tijelu mogu biti pogođeni koronavirusom. U rijetkim slučajevima pacijenti su pretrpjeli srčani udar, kao i akutno oštećenje bubrega. Angela Rasmussen, virologinja sa Sveučilišta Columbia iz New Yorka, smatra da se u slučaju zaraze koronavirusom u krvotoku događa takozvana “bujica citokina”.
Citokini su bjelančevine koje upozoravaju imunološki sustav na mjesto na kojem se javila infekcija kako bi se uništilo zaraženo tkivo i spasio ostatak organizma. Problem je u tome što koronavirus izaziva prejak odgovor imunološkog sustava koji potom osim zaraženih stanica napada i zdravo tkivo.
Zapravo dolazi do unutarnjeg krvarenja, kako kaže Rasmussen. U nekima od najtežih slučajeva organi prestaju s radom uslijed citokina i smanjenog kapaciteta unošenja kisika u tijelo. Znanstvenici nastoje otkriti u kakvoj vezi su kronične bolesti, poput srčanih problema ili dijabetesa, s komplikacijama koje izaziva virus.
Jetra: Kolateralna šteta
Virusi koji se prenose sa životinje na čovjeka, što je slučaj s koronavirusom, nerijetko pogađaju i jetru. Jetra proizvodi enzim koji ubrzava kemijske procese unutar našeg tijela. U zdravom organizmu stanice jetre neprestano odumiru i oslobađaju enzime u krvotok.
Problem nastaje kada enzimi preplave krvotok, što je učestalo kod pacijenata oboljelih od SARS-a i MERS-a. Znanstvenici nisu u potpunosti sigurni kako virusi dišnih organa pogađaju jetru. Postoji vjerojatnost da je zaraze direktno ili da dođe do ozbiljne upale uslijed odgovora imunološkog sustava na zarazu.
Prestanak rada jetre u slučaju virusa SARS-a nije bio uzrok smrti nijednog pacijenta. Češće se događalo da pacijent boluje od sustavne infekcije te da osim s jetrom, ima probleme i s plućima i bubrezima.
Bubrezi: Sve je povezano
Nedavne studije pokazale su da koronavirus može izazvati oštećenje bubrega. Iako je rijetka, riječ je o smrtonosnoj posljedici. Baš kao i jetra, naši bubrezi imaju zadatak pročišćavati krv. Kanalići (tubule) koji se u njima nalaze su podložni upalama. Dok se krv filtrira kroz bubrege, stanice kanalića mogu zarobiti virus, što dovodi do prolaznog ili lakšeg oštećenja. Ako virus probije stanice i počne se umnožavati, oštećenje na kanalićima postaje opasno po život.
Bujica citokina, koju smo već spomenuli, također može uzrokovati prestanak rada bubrega. Važno je napomenuti da ne postoje dokazi da se virusi poput SARS-a, pa samim time i koronavirusa, mogu množiti u bubrezima.
Prestanak rada bubrega ponekad može biti uzrokovan antibioticima, odumiranjem drugih organa, pa čak i ako je pacijent predugo na aparatu za disanje.
Trudnoća i koronavirus
Nedavno su liječnici iz Wuhana izvijestili o dvoje novorođenčadi za koje se testiranjem utvrdilo da su zaraženi virusom. Jedno od njih se zarazilo svega 30 sati nakon rođenja. Ipak, ne postoje dokazi da je riječ o prijenosu zaraze s majke na dijete. Postoje različiti načini da se bebe zaraze, kao što je porođaj u bolnici punoj inficiranih pacijenata, smatra Angela Rasmussen.
Štoviše, rezultati nedavne studije nude preliminarne dokaze koji govore u prilog tome da se koronavirus ne može prenositi s majke na dijete. Stručnjaci su nadgledali devet žena iz Wuhana koje su bolovale od upale pluća izazvane koronavirusom. Iako su neke od njih iskusile komplikacije tijekom porođaja, ne postoje dokazi da se ijedno dijete rodilo zaraženo.
Iako studija ne isključuje mogućnost prijenosa zaraze s majke na dijete u utrobi, u njoj se navodi da je nužno izbjeći širenje nepotkrijepljenih pretpostavki o djelovanju koronavirusa.
