Nacrt zakona o zaštiti obitelji s djecom, koji je svježe usvojen na Domu naroda trebao bi donijeti ujednačena prava rodiljama u Federaciji, što do sada nije bio slučaj. Status majke u Širokom Brijegu, i status majke u Mostaru nije bio jednak, a osim HNŽ-a i ZHŽ-a različita su prava bila i u drugim županijama.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u suradnji s resornim županijskim ministarstvima te stranim i domaćim nevladinim organizacijama pripremilo Javnu politiku o zaštiti obitelji s djecom u Federaciji BiH, kao i Zakon o podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH. Nakon provedenog postupka javnih konzultacija tijekom 2017., te pribavljanja mišljenja relevantnih federalnih i županijskih institucija, Vlada Federacije je u srpnju 2018. razmatrala i utvrdila Nacrt zakona o podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH koji je Parlamentu Federacije dostavljen na usvajanje.
Hercegovina.info je u više navrata pisala o obespravljenim rodiljama, koje su bile ugrožene, osobito u nekim županijama koje su prekasno ili slabo prepoznavale da je pitanje majki i djece ključno u zemlji koju napušta sve više mladih obitelji.
„Cijeneći trenutačni sustav zaštite obitelji s djecom u Federaciji BiH socijalno nepravičnim, fiskalno neodrživim i ekonomski neefikasnim, Ministarstvo je nastojalo kroz predložena zakonska rješenja postići nekoliko osnovnih ciljeva od kojih je posebno važno naglasiti uspostavljanje socijalno pravičnijeg i fiskalno održivijeg funkcioniranja sustava zaštite obitelji s djecom, ukidanje diskriminacije temeljem mjesta življenja, te izjednačavanje prava djece u Federaciji“, kažu iz federalnog ministarstva rada.
Temeljna načela
Ističu da gledano u tom kontekstu, Nacrt zakona o podršci obiteljima s djecom počiva na sljedeća tri temeljna načela: načelo dostupnosti i zabrane diskriminacije, načelo efikasnosti i održivosti i načelo javnosti i transparentnosti. Pritom se podrška obiteljima s djecom u smislu ovoga Zakona konkretizira kroz ostvarivanje dva temeljna prava: pravo na dječji dodatak i pravo na novčanu pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu.
Ministarstvo smatra da bi federalnim propisom trebalo urediti upravo ova dva prava čime bi se osigurao minimum temeljnih prava iz oblasti zaštite obitelji s djecom, dok bi ostala(tzv. dodatna ili izvedena prava) u cijelosti bila dana u nadležnost županijama i jedinicama lokalne samouprave.
„Nadalje, a vezano za osnovicu za obračun ovih temeljnih prava, treba naglasiti da je razmatrano nekoliko modaliteta utvrđivanja jedinstvene osnovice kao što su: prosječna plaća u Federaciji BiH, godišnji prosjek plaća županija, visina potrošačke košarice, najniža cijena rada i slično.
Nakon što su razmotrene sve prednosti i nedostatci navedenih modaliteta zauzeto je stajalište da je kao osnovicu za obračunavanje predmetnih naknada potrebno koristiti prosječnu neto plaću u Federaciji BiH ostvarenu u prethodnoj kalendarskoj godini prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku“, ustvrdili su iz ministarstva za hercegovina.info.
Što se tiče korisnika prava, uvjeta za ostvarivanje prava, visine i trajanja prava, Ministarstvo je stajališta da navedeno treba biti regulirano na sljedeći način imajući u vidu ograničena proračunska sredstva.
Dodatak 6 posto prosječne plaće
Dječji dodatak: Pravo na dječji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18 godine života pod uvjetima propisanim ovim zakonom, koji su vezani za prihodni cenzus (prihodi od 20 posto po članu kućanstva), posjedovanje motornog vozila do sedam godina starosti, stjecanje potomstva, zasnivanje radnog odnosa, sklapanje braka, te smještaj u udomiteljsku obitelj ili ustanovu socijalne zaštite na teret proračunskih sredstava. Visina dječjeg dodatka je utvrđena u iznosu od 6 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku(cca. 55 maraka mjesečno). Predviđen je i uvećani dječji dodatak u iznosu od 8 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu(cca 74 marke mjesečno).
„Prilikom utvrđivanja visine dječjeg dodatka, predlagač je imao u vidu ograničena proračunska sredstva, te smatra da predložena visina može ublažiti posljedice siromaštva koje u znatnoj mjeri posebno ugrožavaju djecu. Kada je u pitanju postotak za izračunavanje visine ove naknade vodilo se računa da u konačnici visina naknade ne odstupa značajnije od prosjeka trenutačnih izdvajanja po županijama u kojima se ove naknade isplaćuju, kao i o utjecaju na materijalnu sigurnost obitelji s djecom“, napominju iz ministarstva rada Federacije BiH.
Novčana pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu
To bi pravo trebala ostvarivati rodilja koja se nalazi na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovitom školovanju, te koja ostvaruje druge Zakonom propisane uvjete. Predviđeno je da visina mjesečne naknade za ovo pravo iznosi 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku i isplaćuje se kroz razdoblje od 12 mjeseci(cca 279 maraka mjesečno). U pogledu financiranja podrške obitelji s djecom Zakon predviđa da se pravo na dječji dodatak financira iz proračuna Federacije BiH, a pravo na novčanu pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu financira sa županijske razine.
Tim zakonskim rješenjem došlo bi do fiskalnog rasterećenja županijskih proračuna, što bi omogućilo osiguranje financijskih sredstava za financiranje ostalih prava iz područja socijalne i dječje zaštite.
„Što se tiče prava na naknadu plaće rodilji u radnom odnosu za vrijeme dok izbiva s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, Zakon predviđa da će se isto nastaviti isplaćivati sukladno propisima iz područja socijalne i dječje zaštite do dana početka njegove primjene nakon čega će se regulirati propisima iz područja zdravstvenog osiguranja. Imajući u vidu da je za implementaciju tog Zakona potrebno stvoriti određene preduvjete, utvrđeno je da će se isti početi primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu“, pojašnjavaju iz ministarstva.
U pogledu potrebnih financijskih sredstava za isplaćivanje ovih prava, procijenjeno je da će na godišnjoj razini biti potrebno izdvojiti ukupno 39.266.148, 40 maraka, od čega bi se 23.400.131, 04 marke odnosilo na osnovni dječji dodatak za 37.879 djece, 10.278.378,16 na uvećani dječji dodatak na 12.478 djece i 5.587.639, 20 maraka na novčanu pomoć za 1809 neuposlenih rodilja, stoji u dopisu koji potpisuje federalni ministar rada Vesko Drljača. – prenosi hercegovina.info
Osim prethodno navedenog, Zakonom je predviđeno i obilježavanje „Dječjeg tjedna“ prvog tjedna mjeseca listopada s ciljem poticanja i organiziranja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija posvećenih promoviranju Konvencije o pravima djeteta i poduzimanja drugih mjera i akcija za unaprjeđenje razvoja brige o djeci i izravne podrške djeci radi njihovog efikasnijeg odgoja, obrazovanja i inkluzije, kao i podrške djeci koja izlaze iz sustava javne brige.
