METEOROLOŠKA zima je skoro završena i novo godišnje doba, proljeće, počinje. Dugoročna prognoza za proljeće je napravljena i ustanovljeno je kakvo nas vrijeme očekuje tijekom ovog godišnjeg doba, ali i u ljeto 2020., piše Severe-weather.
Tijekom ove zime na sjeveru Atlantika dominirao je nizak tlak zraka, dok su Europa, dijelovi Azije i SAD bili pod višim tlakom. U Kanadi je on bio visok u istočnim dijelovima, a nizak u zapadnim. Ovaj visoki tlak na istoku Kanade na neki način pokazuje kako je dominacija niskog tlaka na sjeveru Atlantika okrenuta istoku, a nizak tlak se širi sve do Skandinavije.
Što se tiče temperature, zimsko razdoblje bilo je toplije nego inače – cijeli euroazijski sektor imao je temperaturu iznad prosjeka, kao i većina kontinentalnog dijela SAD-a. Jedino su Aljaska i zapad Kanade tijekom ove zime imali niže temperature nego inače. Bilo je nekoliko proboja hladnog zraka na istoku SAD-a, ali to nije promijenilo prosječnu temperaturu tijekom zime na ovim prostorima, jer proboji nisu trajali više od dan-dva. Australija se izdvojila kao izuzetno topla, boreći se s ozbiljnim vrućinama, sušom i požarima tijekom ljeta na južnoj hemisferi.
Proljeće 2020.
Prognoza za proljeće 2020. godine koju je napravio Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF) ukazuje na to da bi na istoku Pacifika mogao dominirati niži tlak zraka, sjeverno od Havaja. Ako se ovo pokaže točnim, to bi moglo podržati taloženje visokog atmosferskog tlaka na zapadu SAD-a, što bi značilo da će u ovom predjelu temperature biti više, dok će središnji dijelovi SAD-a imati prosječnu temperaturu ili temperaturu koja je ispod prosjeka. Ovo bi mogla biti dobra indikacija za sezonu tornada, ali će više detalja o tome biti dostupno u mjesečnoj prognozi.
Osim toga, na osnovi grafikona, predviđa se taloženje visokog atmosferskog tlaka širom Europe, koji će se raširiti duboko na sjever. Ovo pomicanje prema sjeveru je donekle normalno, budući da se tijekom proljeća polarna fronta i zračne struje obično polako povlače nazad prema sjeveru.
Temperaturna prognoza je u skladu s predviđanjima u vezi s tlakom. Temperature na većem dijelu sjevera Atlantika bit će ispod normale zbog skoro konstantne ciklonske aktivnosti. Veći dio Euroazije imat će temperature iznad prosjeka, dok će u sjevernoj Americi na zapadu temperature biti iznad, a na istoku ispod prosjeka. Na južnoj hemisferi (gdje će biti jesen dok je kod nas proljeće), sjever Australije i Južnu Afriku očekuju visoke temperature.
Što se tiče kiša, u južnim i jugoistočnim dijelovima SAD-a bit će ih više nego što ih ima u proljeće, zbog čega će tlak biti niži u središnjim dijelovima kontinenta. U Europi će biti manje kiše u sjevernim i zapadnim dijelovima, što je u skladu s visinom tlaka, koja je iznad normale. Kontinentalna Europa imat će prosječnu količinu padalina ili manje padalina nego što je uobičajeno u proljeće, pa se ne očekuju ozbiljne suše, ali će visoki tlak biti ustrajan i dovest će do 10-20 suhih dana. Nizak tlak na Atlantiku ne donosi vlažnost na sjever Europe, a Velika Britanija i Irska će se malo odmoriti od jakih kiša i poplava, jer se oluje povlače na sjever.
GLOSEA-5
Drugi model prognoze, GLOSEA-5, koji je razvio Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO) poklapa se s predviđanjima Copernicusa, ali se razlikuje kada je u pitanju vrijeme koje se predviđa za Sjevernu Ameriku, jer se, prema njihovim mjerilima, nizak tlak zraka širi na zapad i jug SAD-a i obuhvaća istok i jugoistok Kanade.
I ovdje se predviđaju pozitivne anomalije u Euroaziji kao prirodna reakcija na nizak tlak na Sjevernom polu, ali temperaturne anomalije se ne očekuju na istoku SAD-a i na jugoistoku Kanade, što je vjerojatno povezano s niskim tlakom na sjeveru Atlantika i na Grenlandu, koji se širi na istok Kanade.
Prema ovoj prognozi, UKMO ne očekuje manju količinu padalina u Europi nego što je uobičajeno, osim u jugoistočnim dijelovima. One ostaju u okvirima prosjeka, s određenim lokalnim izuzecima.
JAMSTEC
Japanska agencija JAMSTEC koristi model Sintex-F za dugoročnu prognozu. On ne obuhvaća prognoze o visini tlaka zraka, nego samo visinu temperature i količinu padalina.
Prema ovoj prognozi, u proljeće će Euroazija imati temperature ispod prosjeka, a hladnije će biti i u Kanadi i središnjoj Americi. To ukazuje na visok tlak na sjeveru Pacifika, što se poklapa s prognozama ECMWF i UKMO.
Što se tiče padalina, veće količine kiše past će na sjeveru Europe i na istoku SAD-a, dok će jug Europe i zapad SAD-a biti suši.
Zaključak
Svake godine je velika vjerojatnost da će doći do proljetnog proboja hladnog zraka u kontinentalnoj Europi, a navedene prognoze isključuju mogućnost dužih hladnih razdoblja. Moguće je da će se hladan zrak kretati u naletima po kontinentu, ali se ne očekuje dugoročni mraz. Što dublje budemo zalazili u proljeće, površinske temperature u Europi će rasti u odnosu na temperature iznad Atlantskog oceana, odakle će dolaziti smetnje, pa bi se mogli stvoriti uvjeti za jake oluje u središnjoj Europi, uglavnom sredinom proljeća, kada se temperaturne razlike povećaju. Tlak u sjeverozapadnoj i zapadnoj Europi i dalje će biti nizak zbog postupnog prijelaza iz zime u proljeće.
Ljeto 2020.
Na ljeto nas očekuju visoke temperature u središnjoj i istočnoj Aziji i temperature iznad uobičajenog prosjeka na zapadu SAD-a, dok će na istoku SAD-a i u Kanadi one biti u okviru normale. Sve prognoze ukazuju na to da će u Europi temperature biti više od prosjeka, dok se u Skandinaviji i sjeveroistočnoj Europi očekuje hladnije ljeto od uobičajenog, što bi moglo biti rezultat visokog tlaka zraka u kontinentalnoj Europi.
Što se tiče padalina, zapad SAD-a očekuje suho ljeto, a i kontinentalna Europa bi mogla imati manje padalina nego što je uobičajeno, pa su moguće suše u određenim dijelovima. Dijelovi središnje i istočne Amerike imat će više padalina nego inače ljeti, što je u skladu s predviđanjima da ova područja neće biti na udaru ekstremno visokih temperatura.
Accuweather objavio prognozu za proljeće
I meteo servis AccuWeather objavio je prije par dana na svojim stranicama dugoročnu prognozu za nadolazeću zimu.
Dok se za područje Velik Britanije, Skandinavije i ostataka Sjeverne Europe očekuju jake oluje već početkom zime, čini se da će zima na Balkanu biti blaga – bez jakih temperaturnih oscilacija, a izostat će i velike količine oborina.
Blaga, mirna zima na Balkanu
Dok će u većem dijelu Europe biti mnogo oluja, snijega i prodora hladnih valova, na Balkanskom poluotoku očekuje se prilično mirna zima.
“Bit će oluja, ali one neće biti toliko izražene kao prošle godine”, prognozira meteorolog Jason Nicholls.
Umjesto toga, sporadične oluje će se pojavljivati između dugotrajnih sušnih razdoblja.
“Ova regija mogla bi imati duga suha topla razdoblja, praćena tjednom oluje, a zatim bi se vratila na razdoblje sušnog vremena od dva ili tri tjedna”, rekao je meteorolog Tyler Roys.
Na Jadranu se ne očekuju ni učestali udari jake i olujne bure, predviđaju meteorolozi AccuWeathera.
“To će pridonijeti oskudnoj snježnoj sezoni u planinama”, dodao je Roys.
Ledeni valovi bit će sve gori na istoku Europe
Najoštrija zimska hladnoća zahvatit će istočnu Europu i istočnu Skandinaviju.
Početak zime neće obilježiti prodor jakih i izraženih hladnih valova, ali to bi se moglo dogoditi potkraj zime.
“Mogli bismo vidjeti nekoliko kratkih hladnih valova u prosincu, ali prava se hladnoća neće dogoditi sve do kasnije u sezoni”, rekao je Roys.
Najviše snijega i velike hladnoće očekuje se krajem prosinca i početkom siječnja na područjima od Finske do Ukrajine. Očekuje se da će velike količine snijega na tom području biti sve do kraja veljače. Ledeni valovi koji će s tog područja stizati u Europu mogli bi krajem zime zahvatiti i područja Poljske, Slovačke i Rumunjske.
Vjetrovite oluje u Britaniji i sjevernoj Europi
Aktivan početak sezone jakih vjetrova predviđa se za Britanske otoke, sjevernu Europu i Skandinaviju.
Ove je godine to područje već pogodilo nekoliko oluja, uključujući oluju Lorenzo, koja je u jednom trenutku bilo uragan kategorije 5 nad Atlantskim oceanom.
Međutim, učestalost oluja neće dostići vrhunac sve do početka 2020. godine.
“Oluje će biti najaktivnije početkom siječnja”, predviđa meteorolog Roys.
Zbog oluja dijelovima Velike Britanije prijetit će i velike poplave, a kraj sezone oluja očekuje se tek krajem veljače i početkom ožujka.
“Drugi dio zime bit će mnogo mirniji nego njezin početak”, predviđaju meteorolozi.
Kišovito vrijeme od Portugala do Poljske
Dok će oluje harati sjeverom Europe, veće količine kiše i snijega trebale bi donijeti olakšanje za veći dio Europe – od Portugala pa sve do Poljske, nakon što je to područje pogodila velika suša tijekom ljeta.
“Rijeka Rajna je tijekom ljeta opet presušila, a jesen nije donijela veće količine kiše koje bi pomogle u rješavanju teške situacije”, kažu meteorolozi.
“Iako će Pirenejski poluotok napokon doživjeti olakšanje od dugotrajnih razdoblja suše, veće količine kiše dovest će do bujanja vegetacije, što bi tijekom proljeća i ljeta opet moglo dovesti do problema i divljanja šumskih požara”, upozoravaju meteorolozi.
U sjevernim Alpama očekuju se i velike količine snijega, zbog čega meteorolozi opet upozoravaju na probleme koji bi se mogli pojaviti krajem zime, kada se snijeg počinje topiti, poput lavina i poplava.
