Veliki broj bh. građana u svojim domovima ima takozvane kućne ljekarne, u kojima ima i lijekova s isteklim rokom trajanja, a kojih se često rješavaju bacanjem u kontejnere s ostalim otpadom, što je vrlo opasno za životnu sredinu, piše Večernji list BiH. Lijek ne smijete baciti u otpadne vode ili kućni otpad – takvo upozorenje stoji na svakom pakiranju. Međutim, gdje odložiti lijekove isteklog roka upotrebe?
Farmaceuti smatraju da je odlaganje lijekova s isteklim rokom trajanja zajedno s ostalim otpadom opasno jer može doći do zagađenja životne sredine, a samim time i ugrožavanja zdravlja ljudi. Navode da se lijekove s isteklim rokom tretiraju kao opasni otpad i da je to glavni razlog zašto stare lijekove ne bi trebalo čuvati kod kuće i miješati s drugim kućnim otpadom. Lijekove istekloga roka, ali i sav ostali farmaceutski otpad iz kućanstva, građani mogu vratiti u ljekarne. Tako glasi teorija, ali kako to izgleda u praksi, postoje li negdje kontejneri za odlaganje takvih lijekova, koliko su građani informirani o tome. “Što radite sa starim lijekovima”, upitali smo nekoliko građana u Hercegovini. “Lijekove isteklog roka ili one koji mi više ne trebaju bacim u kantu za smeće, znam da to nije dobro i da su lijekovi opasni”, glasi prvi odgovor koji smo dobili. “U smeće sa ostalim otpadom”, drugi je odgovor, a gotovo su identični i svi ostali. “Trebalo bi ga vratiti u ljekarnu, ali to kod nas ne funkcionira u praksi i siguran sam da je to neizvodivo”, kazao nam je jedan Mostarac. Provjerili smo kakvo je stanje u ljekarnama. Na pitanje u jednoj mostarskoj ljekarni možemo li donijeti stare lijekove, dobili smo odgovor: “Može i najbolje bi bilo to uraditi krajem godine, zapravo to je idealno jer nama tada rade odvoz starih lijekova”, kazali su nam. Na pitanje imaju li građani naviku donositi stare lijekove kako bi se propisno uništili, kazali su nam da i ne baš te da rijetko tko uopće i pita za to.
Određeni medicinski otpad može se odlagati na gradskim deponijima, ali samo nakon tretiranja termičkim ili kemijskim sredstvima kako bi se načinio bezopasnim za zdravlje i životnu sredinu. Međutim, sudeći po odgovoru koji smo dobili u mostarskoj ljekarni, u praksi diljem Bosne i Hercegovine baš i ne funkcionira. Željko Aleksić, koordinator za upravljanje medicinskim otpadom u RS-u, kaže da ova oblast nije zakonom regulirana ali da to ne znači da ljekarne mogu izbjegavati obveze.
“Ljekarne koje su certificirane preuzele su obvezu da od građana preuzimaju medicinski otpad iz kućanstva”, kazao je Aleksić. Da samo najuporniji uspijevaju riješiti se kućnoga opasnog otpada na propisan način, potvrdila je za Srpskainfo i farmaceutkinja, koja je željela ostati anonimna.
“Te se obveze u potpunosti pridržavaju samo poznate ljekarne u većim gradovima. Pojedine na sve načine pokušavaju izbjeći uzimanje starih lijekova od građana jer zbrinjavanje takvog otpada je skupo i komplicirano”, kazala je.
