U deset zemalja koje su se prije petnaest godina priključile Europskoj uniji iz strukturnih i investicijskih fondova uloženo je 365 milijardi eura. Neke od njih već su do danas gotovo dostigle razvojni prosjek cijele Unije
Ekipa HRT-a bila je u Sloveniji i evo što susjedi Hrvatske govore o proteklih petnaest godina. Čak 90 posto Slovenaca na referendumu je odabralo Europsku uniju. Prvog svibnja 2004. godine u zemlji je vladala euforija. Nakon tri godine uvode euro, ulaze u Schengen.
No, sve poskupljuje. Gospodarski rast zaustavila je recesija. Visoki vanjski deficit i loši krediti banaka uzdrmali su slovensku ekonomiju.
Ipak, 2014. godine počinje oporavak, ali stiže i novi izazov – migrantska kriza.Na granici s Hrvatskom diže se žilet-žica koja i danas odvaja dvije države.
I kad Slovenci sve zbroje i oduzmu – Unijom nisu nezadovoljni. Prema statistici slovenske Vlade u 15 godina članstva u EU-u prosječna je plaća narasla s 700 na 1100 eura, BDP po glavi stanovnika je s 13.000 eura skočio na gotovo 23.000, a zanimljiv je podatak da se produljio životni vijek muškaraca za četiri i pol godine.
Iako one nekadašnje referendumske euforije nema, više od polovine građana i danas podupire članstvo u Europskoj uniji. No Slovenija se suočava s novim izazovima – nema kvalificirane radne snage.
Pogotovo u turizmu. Slovenija je za cestovnu i željezničku infrastrukturu iskoristila milijarde eura iz kohezijskih fondova EU-a.
Primjerice, prugu od Pragerskog do mađarske granice potpuno su modernizirali i elektrificirali te od Europe dobili nepovratnih 200 milijuna eura.
Dnevnik.ba
