SIMULACIJA pokazuje da bi nuklearni rat između Rusije i NATO-a potencijalno mogao završiti u užasnom scenariju koji bi rezultirao smrću milijuna ljudi diljem svijeta u roku od nekoliko sati. Četverominutni audiovizualni prilog pod nazivom “Plan A”, koji su razvili istraživači povezani s Programom za znanost i globalnu sigurnost Sveučilišta Princeton (SGS), ponovno je izazvao interes nakon ruske invazije na Ukrajinu.
“Dana 24. veljače ruske snage počele su napredovati na ukrajinskom teritoriju iz nekoliko smjerova, označavajući veliku eskalaciju u sukobu koji je započeo 2014. godine”, piše Newsweek. Iako nije jasno hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin otići tako daleko da upotrijebi nuklearno oružje, eskalacija sukoba u Ukrajini dovela je do rasprava o potencijalnom izbijanju nuklearnog rata.
Najozbiljnija kriza od kraja Hladnog rata
“Koliko se može zaključiti, ovo je najozbiljnija kriza s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i SAD/NATO od kraja Hladnog rata iako se rizik od nuklearnog rata još uvijek smatra niskim”, rekao je za Newsweek Alex Glaser, jedan od kreatora Plana A.
“Krize poput ove često rezultiraju pogrešnom komunikacijom između suprotstavljenih strana, pogoršanom činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD-a/NATO-a”, rekao je Glaser, izvanredni profesor na Princetonu.
Čak i prije ove godine, Rusija i SAD napuštale su dugogodišnje ugovore o kontroli nuklearnog oružja, započinjale razvoj novih vrsta nuklearnog oružja i proširile raspon okolnosti u kojima se to oružje može koristiti.
Simulacija objavljena još 2017. godine, sad opet postala popularna
Simulacija Plan A izvorno je bila pripremljena za izložbu u galeriji Bernstein u Princetonu 2017. godine, a kasnije je postala dostupna javnosti kao YouTube video. Cilj joj je istaknuti “potencijalno katastrofalne” posljedice nuklearnog rata između Rusije i NATO-a.
Nakon početnog interesa za video broj pregleda se nije mnogo povećao sve do kraja veljače 2022., kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, a Putin aludirao na moguću upotrebu nuklearnog oružja. Od tada je simulacija imala više od milijun pregleda.
Plan A pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij se temelji na dostupnim dokazima.
“Naš tim koristio je neovisne procjene trenutačnog položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja”, rekao je Glaser i nastavio:
“Simulacija se također temelji na podacima o raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima pojedinih bojevih glava, kao i rasporedu napada. Naravno, nismo imali nikakav pristup povjerljivim podacima i često smo nagađali o ciljevima.”
Neposredno smrtno stradali i žrtve u svakoj fazi sukoba određuju se pomoću podataka iz NUKEMAP-a, online alata koji je razvio Alex Wellerstein na Stevens Institute of Technology.
“Procjena je da bi u par sati bilo 90 milijuna mrtvih i ranjenih”
“Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih. Stvarni broj stradalih znatno bi se povećao smrtnim slučajevima uzrokovanim kolapsom medicinskih sustava, kao i nuklearnim padalinama i drugim dugoročnim učincima, uključujući moguću nuklearnu zimu na globalnoj razini”, rekao je Glaser.
Simulacija počinje u kontekstu konvencionalnog sukoba – Rusija ispaljuje hitac upozorenja iz baze u blizini grada Kalinjingrada u pokušaju da zaustavi napredovanje SAD-a/NATO-a. NATO zatim uzvraća jednim taktičkim nuklearnim zračnim napadom.
Nuklearna razmjena u Europi brzo eskalira. Rusija šalje 300 bojevih glava preko zrakoplova i projektila kratkog dometa i gađa NATO-ove baze i trupe koje napreduju.
Uništenje Europe
Budući da je veći dio Europe uništen, NATO lansira oko 600 američkih kopnenih i podmorničkih projektila na ruske nuklearne snage. Prije nego što su njezini oružani sustavi uništeni, Rusija ispaljuje projektile iz silosa, cestovnih vozila i podmornica.
U završnoj fazi sukoba Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i gospodarskih središta suprotne strane – koristeći 5-10 nuklearnih bojevih glava za svaki cilj, ovisno o broju stanovnika – u pokušaju da spriječe potencijal za oporavak.
Prema Glaseru, globalni termonuklearni rat ovih razmjera svakako bi se mogao smatrati “najgorim mogućim scenarijem” iako naslov videa upućuje na činjenicu da je prikazani slijed događaja jednostavno dio standardnog scenarija.
“Jednom kada se posegne za nuklearnim oružjem, može biti vrlo teško spriječiti eskalaciju u sveobuhvatni nuklearni rat. Odnosno eskalaciju od jednokratne upotrebe, preko taktičkog nuklearnog rata u Europi, do protunapada i gađanja gradova i gospodarskih središta s ciljem sprječavanja oporavka druge strane”, rekao je Glaser.
Iako je moguće, naravno, da nuklearna razmjena ostane “ograničena”, a druga strana odstupi ili odgovori samo konvencionalnim oružjem, postojao bi veliki pritisak na donositelje odluka da “odgovore istom mjerom” i spriječe suprotnu stranu da stekne bilo kakvu prednost.
Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi nezamislive, naglasio je Glaser. “Pored neposredne smrti milijuna ljudi, patnje te ekonomskog i društvenog kolapsa, u godinama nakon rata fenomen nuklearne zime pogoršao bi katastrofu”, rekao je Glaser, ukazujući na jedno istraživanje koje je pokazalo da bi više od pet milijardi ljudi moglo na kraju umrijeti od nuklearnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
“Ne bih želio nagađati koliko bi vremena trebalo da se čovječanstvo oporavi”, rekao je Glaser za Newsweek.
