EU mora preispitati svoje prioritete u trošenju kako bi povećala izdvajanja za obranu, izjavio je novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u obraćanju Europskom parlamentu. “Europske zemlje prosječno troše do četvrtine svog nacionalnog dohotka na mirovine, zdravstvo i socijalnu sigurnost, a za značajno jačanje obrane potrebna nam je tek manja frakcija tog novca”, rekao je Rutte zastupnicima.
Većina zemalja članica EU također pripada NATO-u, a savez već desetljeće poziva članice da izdvajaju najmanje 2 posto BDP-a za obranu. Trenutačno 24 od 32 članice NATO-a dosežu taj cilj. Međutim Donald Trump podiže letvicu. Prošli tjedan novoizabrani američki predsjednik pozvao je saveznike da troše 5 posto BDP-a na obranu, što je znatno više od američkog prosjeka, koji iznosi 3.38 posto.
Za mnoge zemlje već je 2 posto bio izazov, a 5 posto djeluje kao nemoguća misija. Rutte nije donio dobre vijesti onima koji su se nadali blažem pristupu. Konačni cilj izdvajanja za obranu unutar NATO-a, rekao je zastupnicima, mogao bi biti oko 3.6 ili 3.7 posto BDP-a, piše Politico.
Unatoč sve većoj zabrinutosti zbog Trumpa, koji je doveo u pitanje neovisnost Kanade i nije isključio mogućnost uporabe sile za zauzimanje Panamskog kanala ili Grenlanda, Rutte je naglasio kako Europa i dalje ovisi o SAD-u za sigurnost. Smatra da je “iluzorno” vjerovati kako Europa može sama osigurati svoju obranu.
To uključuje i razvoj europske obrambene industrije. Rutte je pohvalio Program EU za europsku obrambenu industriju (EDIP), vrijedan 1.5 milijardi eura, koji ima za cilj potaknuti lokalnu proizvodnju oružja, istaknuvši kako je europski sektor naoružanja “premalen, previše fragmentiran i prespor”.
Ipak, postoje nesuglasice oko toga trebaju li tvrtke izvan EU imati jednostavan pristup ovom programu. Rutte je upozorio da EDIP ne bi smio isključivati saveznike. “Vjerujem da je uključivanje ne-EU saveznika u obrambene industrijske projekte EU ključno za sigurnost Europe”, kazao je. “Transatlantska suradnja u obrambenoj industriji jača sve nas.”
“Zajedno smo jači”
U svom prvom obraćanju Europskom parlamentu kao čelnik NATO-a Rutte je naglasio kako je cilj “približiti NATO i EU” kako bi se odgovorilo na “destabilizirajuće kampanje” Kremlja, ali i na prijetnje koje dolaze iz Irana, Kine, kibernetičkih napada i širenja nuklearnog naoružanja. “Sigurni smo sada, ali za četiri ili pet godina možda nećemo biti”, rekao je, dodajući kako bi, ako se potrošnja ne poveća, Europljani trebali “izvaditi udžbenike ruskog jezika ili emigrirati na Novi Zeland”.
“Duboko sam zabrinut za sigurnosnu situaciju u Europi”, istaknuo je. “Nismo u ratu, ali nismo ni u miru. To znači da moramo više ulagati u obranu i osigurati dodatne kapacitete. To više ne može čekati. Moramo povećati otpornost naših društava i ključne infrastrukture.”
Ključni dio te sigurnosti je jačanje suradnje između NATO-a i EU. Unatoč tome što su obje institucije smještene u Bruxellesu, godinama su surađivale na distancu. NATO je bio fokusiran na obranu i transatlantske odnose, dok je EU vodila pitanja poput trgovine, poljoprivrede i klime. No ruska invazija na Ukrajinu sve je promijenila.
“NATO i Europska unija imaju mnogo toga za zajednički raditi”, rekao je Rutte, posebno istaknuvši napore za pomoć Ukrajini u obrani od Rusije. Ipak, bio je oprezan u vezi s prekomjernim uplitanjem EU u područja koja su tradicionalno u NATO-ovoj nadležnosti, spomenuvši kako je savez “jak” u pitanjima poput standardizacije streljiva za topništvo, dok je unutarnje tržište EU ključno za povećanje vojne proizvodnje.
Govoreći o Ukrajini, naglasio je da mir može doći samo kroz dogovor koji će biti u interesu Kijeva. “To znači više oružja i bržu isporuku, kako bi [Kijev] mogao bolje obraniti sebe i osigurati povoljan sporazum za Ukrajinu, Europu i svijet”, zaključio je.
