Dok je u eurozoni prošle godine došlo do povećanja cijena satnice rada za šest posto, u Republici Srpskoj satnica nije definirana, jer ne postoje granski kolektivni ugovori.
Ista postoji u Federaciji BIH, ali sindikalci kažu da svako jednocifreno postotno povećanje ne bi efektivno imalo ništa, jer su u eurozoni- i više od šest puta veće nego u našoj zemlji.
Ako bi pokušali u RS izračunati minimalnu satnicu rada to bi izgledalo ovako: Minimalna plaća od 673 marke podijeljena sa minimalnim brojem radnih dana iznosi oko 30 maraka koji se dijele na osam sati dnevno i dobije se da sat rada košta minimalno oko 3 marke i 80 feninga.
U FBiH, koja za razliku od RS ima grantske kolektivne ugovore i definiranu satnicu, sindikalci bi povećanje satnice od nekoliko postotaka smatrali mizerijom. Rješenje je jedino, navode, povećanje minimalne plaće.
“Najniže satnice u granskim kolektivnim ugovorima su u oblasti tekstila i iznose 3,45KM, a najveće u metalskoj industriji gdje je to 4,40. Povećanje od šest posto, recimo u eurozoni, je prihvatljivo jer su tamo plaće par tisuća eura, a kod nas šest odsto ne bi predstavljalo ništa osim mizerije”, kaže Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH
“Ljudi rade abnormalan broj sati, norme su strašne i rade isključivo za minimalnu plaću. Te žene i ljudi koji rade, su više u nekoj robovlasničkoj sredini”, dodaje Dražan Pejaković iz Udruženja građana ”Radnički pokret”.
Mizerne plaće teško mogu pokriti troškove života, a ako je vjerovati pesimističnim prognozama ekonomista, koju je uzrokovala najnovija svjetska bankarska kriza, ponovno nas očekuje rast cijena hrane. Tu će, vjeruju pojedini stručnjaci, ipak ulogu odigrati zakon tržišta.
Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže: “Ne možete očekivati da će svako povećanje imati refleksiju sa odgovarajućom tražnjom. Upravo su ti tržišni mehanizmi su oni koji će utjecati na kontrolu cijena u određenoj mjeri.”
Alarmantan je i podatak da je potrošačka košarica u BiH za prošli mjesec iznosila 2.900 maraka. Minimalna plaća u oba entiteta pokrije tek nešto više od petine ovog iznosa.
