Europska unija suočava se s potencijalnom novom plinskom krizom, a europski plinski dobavljači već su počeli tražiti nove izvore jeftinog plina diljem svijeta kako bi nastavili energetsku tranziciju s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Nakon što su ukrajinske snage osvojile grad Sudža u Rusiji, u kojem se nalazi najvažnija plinska stanica za ruski plin prema Europi, postoji strah da bi moglo doći do otežanog uvoza ruskog plina, što bi ponovno moglo dovesti do rasta cijena.
U Bosni i Hercegovini se zbog toga još uvijek vode pregovori o priključenju na južnu interkonekciju, preko koje bi u BiH mogao biti dopreman plin iz obližnjeg terminala za ukapljeni plin na Krku. Na dnevnom redu je i istočna konekcija, kojom bi se Republika Srpska preko Srbije priključila na ruski plinovod preko Turske, koji nije izravno povezan s terminalom u Sudži, ali je važno napomenuti da bi ovom rutom mogao biti dopreman i azerbajdžanski plin iz terminala u Grčkoj.
Almir Bećarević, stručnjak za energetiku, kaže za “Nezavisne” da je i posjet Williama Burnsa Sarajevu, prema njegovim saznanjima, izravno povezan s pitanjem južne interkonekcije i neizvjesnostima nakon smanjenog dotoka ruskog plina u Europu.
Bećarević ne vjeruje da će Ukrajinci, kontrolom plinske stanice u Sudži, zatvoriti ventil Europi, ali podsjeća da krajem godine ističe ugovor između Rusije i Ukrajine o transportu ruskog plina preko ukrajinskog teritorija, a Ukrajinci su već najavili da ga ne namjeravaju obnoviti.
“U tom kontekstu treba gledati na upozorenja koja dolaze od naših američkih prijatelja. Projekt ‘Južna interkonekcija’ je izuzetno važan u kontekstu svega što će se događati u Europi, neka vrsta, da kažem, ograničenja dostupnosti ruskog plina”, smatra on.
Dodaje da će od ruskih izvora ostati jedino “Turski tok”, ali nije sigurno koliko će taj projekt još trajati.
Prema njegovim saznanjima, bh. dužnosnici su dobili poruku da Amerika želi vidjeti uspostavljanje južne interkonekcije, ali na način kako je to bilo originalno planirano, da “BH Gas” bude nositelj tog projekta, a ne da se osniva novo distributivno poduzeće u Mostaru.
Bećarević je uvjeren da je time spor između Mostara i Sarajeva zbog ovog projekta riješen i da će uskoro započeti njegova realizacija.
Kako nam je neslužbeno rečeno, rješenje je već postignuto, ali još nije objavljeno. Prema tom rješenju, “BH Gas” bi osnovao podružnicu u Mostaru, a u Upravnom odboru bi bili ravnopravno zastupljeni Bošnjaci i Hrvati, čime bi se spriječilo preglasavanje u vezi s ovim projektom.
Naznaka da bi se nešto moglo pokrenuti bila je i najava nove hrvatske Vlade da će u ovom mandatu krenuti u realizaciju projekta “Južna interkonekcija”.
Naime, u programu je navedeno da će energetika, posebno u kontekstu provođenja zelene tranzicije EU, imati posebno mjesto, te da će plin i plinska infrastruktura kroz povezivanje sa susjednim zemljama biti značajan dio tog energetskog miksa.
“Nastavit će se raditi na uspostavi južne plinske interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom”, stoji u programu, uz napomenu da će terminal za ukapljeni plin na Krku biti proširen, a kapaciteti povećani s 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje. U programu, međutim, nema detalja o tome kako će se projekt realizirati.
Ako se obistine Bećarevićeve procjene, to bi moglo značiti da će i BiH uskoro izaći s rješenjem, na način da će u Federaciji uskoro biti usvojen zakon.
