Ruske snage digle su u zrak plinovod u Harkivu, objavila je ukrajinska državna služba za posebnu zaštitu komunikacija i informacija. Iznad postrojenja pojavio se oblak u obliku gljive, pokazuje snimka stavljena na Telegram.
Operator plinovoda, ukrajinski, kaže da se opskrba plinom nastavlja odvijati normalno. Potvrđujući da, unatoč ratu, Ukrajina nastavlja transport plina Europi.
Prema mapi ukrajinske mreže plinovoda, može se na prvi pogled zaključiti kako se protok plina prema ostatku zemlje i Europi može nadoknaditi drugim smjerovima plinovoda pa se može smatrati da sabotaža ima za cilj dodatni pritisak na stanovništvo Harkiva.
Ne želi se prekinuti opskrba Europe
Rusija, što je bilo očigledno prvog dana vojne invazije, ni na koji način ne želi prekinuti opskrbu Europe. Gazprom je u petak objavio da je rezervirao znatno veće kapacitete za transport plina cjevovodom preko teritorija Ukrajine u Europu što je sve donedavno odbijao. Pozivajući se na podatke ukrajinskog operatera plinskog transportnog sustava, objavili su da su u ukrajinskom cjevovodu rezervirali kapacitete za transport gotovo 100 milijuna kubika plina, za 20 posto više nego u četvrtak. Što je interesantan obrat koji je počeo već u srijedu: “Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu prema Europi u srijedu je porastao, ali količine plina još uvijek su tek na polovici ugovornih obveza Gazproma prema Ukrajini, pokazuju podaci ukrajinskog operatora plinskog sustava.”
Ukrajinske vlasti pozvale su građanke i građane da bilo čime, starom odjećom ili gazama natopljenim u vodu zastru prozore jer mnogi više nemaju staklo kako bi se zaštitili od dima i toksičnih plinova. Isto je upozorenje upućeno i stanovništvu Kijeva. Naime, ruske su rakete pogodile ukrajinski grad Vasilkiv, južno od Kijeva, pri čemu se zapalio naftni terminal, rekla je gradonačelnica. “Neprijatelj želi uništiti sve oko sebe”, rekla je Natalija Balasinovič u videu stavljenom na internet. Oko tog se grada vode teške borbe. Fotografije i video snimke koje se dijele pokazuju plamen iznad grada na noćnom nebu.
I ovaj se napad može okarakterizirati pritiskom na stanovništvo, a ne prijetnjom vitalnoj infrastrukturi jer nije na naftovodu. Rusija će vjerojatno paziti na vitalnu cjevovodnu infrastrukturu jer je neometana prodaja plina i nafte Europi jedan od ključnih prihoda. Jačanje sankcijskog pritiska moglo bi utjecati na tu odluku, ali tek u slučaju da se ruski predsjednik Vladimir Putin nađe u potpuno bezizlaznoj situaciji i pred krahom ukrajinske avanture.
Naftni terminal pogođen
Također u nedjelju ujutro proruski separatisti u regiji Luhansku rekli su da je ukrajinska raketa pogodila naftni terminal u gradu Rovenkiju.
Liz Truss, ministrica vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine, koja se vidi nasljednicom premijera Borisa Johnsona, pozvala je članice skupine G7 da definiraju gornju granicu plina i nafte koje kupuju od Rusije. “Moramo se složiti unutar G7, jer to ne možemo sami [mi u Britaniji]. S vremenom to [uvoz energenata] moramo smanjiti”, rekla je za Sky News. “Bila bih sklona postavljanju gornje granice količine nafte i plina koja se uvozi iz Rusije kako bismo s vremenom smanjili ovisnost diljem Europe, to je ono na čemu radimo s našim partnerima iz G7”.
Ideja je hvale vrijedna i u tom smjeru ide politika zelene tranzicije koju je lansirala EU. Problem je upravo pojam “tranzicija” tijekom kojeg su potrebna fosilna goriva, a EU je nedavno prirodni plin definirana jednim od goriva koje ulaze u taksonomiju što podrazumijeva da se sredstva iz EU mogu koristiti za projekte razvoja plinske infrastrukture. U tom je paketu i nuklearna energija. Cilj je odluke bio što prije prekinuti korištenje ugljena i nafte, većih zagađivača od plina.
Cijene energenata su se u petak, kad su rad zaključila financijska tržišta, pokazale zavidnu kolebljivost jer su porasle kad je objavljen napad, a zatim se vratile na ranije razine. Nafta se s razine od 105 dolara za barel vratila na 98. Cijena plina je bila još varijabilnija, rast je u četvrtak bio 51%, da bi u petak uslijedio pad od 31%.
Ponedjeljak ujutro i otvaranje tržišta pratit će se, stoga, s izuzetnim interesom uz pitanje svih pitanja: hoće li ruska agresija izazvati stalni rast energenata koji bi zatim posljedično djelovao na rast inflacije ili će se nastaviti kolebljivost. Razvoj zbivanja na financijskim tržištima imat će snažan utjecaj na sastanak Europske središnje banke 10. ožujka kad bi se trebale donijeti prve odluke o smanjenju otkupa obveznica iz pandemijskog programa te najave mogućeg povećanja referentnih kamatnih stopa.
Ovo potonje, iako djeluje daleko, izravno utječe na Hrvatsku jer se moramo zadužiti na globalnom tržištu kako bismo financirali postojeće obveze i obveznicu koja pristiže u svibnju. Kamata je krajem prošle godine bila oko 1%, a sada raste.
