Učestale tvrdnje i svjedočenja o državljanima Bosne i Hercegovine koji se bore u ratu u Ukrajini još nisu službeno potvrdile domaće sigurnosne agencije. Kada je riječ o ranijim upozorenjima Rusije o sudjelovanju više od 160 bh. državljana u ukrajinskim vojnim formacijama, u Ministarstvu sigurnosti tvrde da ne raspolažu takvim informacijama. Provjere se, tvrde stručnjaci, obavljaju kontinuirano i vjerojatno će potvrditi sudjelovanje državljana BiH na obje sukobljene strane.
Senad iz Bosne i Hercegovine. Tako su ukrajinski mediji predstavili jednog od stranih dobrovoljaca uključenih u ukrajinske paravojne formacije. Prema istim navodima živi u inozemstvu, ali bi pri dolasku u rodnu zemlju vjerojatno bio na meti zakona. Činjenica da ova osoba, bar javno, nije evidentirana i identifiicrana kod sigurnosnih službi ne znači da neće biti, kažu stručnjaci.
“Obavještajno-sigurnosne agencije određene informacije koje su operativnog karaktera ne dijele s javnošću. S te strane mi je razumljivo da se u ovom trenutku možda i ne objavljuju imena ako postoji određene broj državljana BiH koji se trenutno nalazi na ratištu u Ukrajini”, kaže Safet Mušić, stručnjak za sigurnost.
Prikupljanje podataka otežano je od trenutka kada su borci sa stranih ratišta shvatili da će zbog toga biti kažnjeni. Nema više javno objavljenih fotografija i snimki na društvenim mrežama. Takvi podaci neophodni su da uopće bude pokrenut kazneni postupak, ali to ne znači da bi takve osobe automatski završile u pritvoru.
“Ako postoje pritvorski razlozi oni će biti zadržani u pritvoru. Međutim, ja mislim da u konkretnom slučaju ne bi postojali pritvorski razlozi i da bi se te osobe trebale braniti sa slobode”, kaže odvjetnik Aleksandar Jokić.
S druge strane, ratno iskustvo jedan dio stranih boraca čini potencijalno opasnim i sigurnosno zanimljivim.
“Ovisno o njihovom karakteru i profilu, prilikom povratka u matične države oni vjerojatno neće naći neki posao i angažman. Imali smo dosta primjera iz prošlosti da takve ljude angažiraju kriminalne grupe, pogotovo jače organizirane kriminalne grupe”, dodaje Mušić.
Više državljana BiH i ranije je boravilo na kriznom području Ukrajine uglavnom na strani proruskih snaga. Jednoj osobi je suđeno, ali je oslobođena. Domaći sud procesuirao je i osudio najmanje 25 osoba zbog ratovanja u Siriji. Zamjerke na visinu sankcija koje su upućivale zapadne zemlje ne stoje, tvrde pravnici.
“Koliko ja znam, izricane su i zatvorske i čak i visoke zatvorske kazne u tom pogledu. Sud vodi računa o tzv. općoj prevenciji da spriječi ostale da bi počinili takva kaznena djela i mislim da vode računa o toj kaznenoj politici”, kaže odvjetnik Vlado Adamović.
Zakon, u ovom slučaju, jednako tretira i državljane BiH koji imaju državljanstvo neke druge zemlje. Sankcijama ne podliježu jedino one osobe koje su na zakonit način stekle državljanstvo druge zemlje i pripadnici su vojnih formacija iste države.
