Rafinerije nafte trenutno zarađuju gotovo pet puta više na proizvodnji benzina i osam puta više na proizvodnji dizela nego prije godinu dana zbog manjka kapaciteta nakon obustave prerade u ruskim pogonima, pokazuju podaci.
Prije rata u Ukrajini velik dio benzina i dizela koje je Europa trošila proizvodio se u ruskim rafinerijama i uvozio tankerima. Iako opskrba nije u potpunosti prekinuta, iz Rusije danas stižu daleko manje količine goriva jer su ih kupci izbjegavali i prije no što su Rusiji zbog invazije na Ukrajinu uvedene sankcije.
Zalihe goriva bile su pak niske prije invazije, a kapaciteti za preradu već tada nisu bili dovoljni. Sektor proteklih godina nije bio pretjerano profitabilan i privlačio je malo ulaganja. Zato nije bilo dovoljno rezervnih kapaciteta koji bi nadoknadili izgubljene ruske derivate.
Smanjena opskrba iz Rusije donijela je nove poslove sektoru koji je već radio punim kapacitetom, a manjak kapaciteta, zajedno s visokim cijenama sirove nafte, rezultirao je rekordno visokim cijenama goriva.
Budući da kapaciteta za preradu nema dovoljno, rafinerijske marže, razlika između troška nabave nafte i prihoda od prodaje derivata, značajno su porasle. “Posrijedi je prava kriza u pogledu kapaciteta industrije za proizvodnju tih goriva, koja se u velikoj mjeri očituje u veleprodajnoj cijeni dizela i benzina”, kaže Crosby.
To pak znači snažan rast dobiti rafinerija. “Rafinerije trenutno ‘štancaju’ novac”, kaže viši analitičar u tvrtki OilX Neil Crosby.
Brojke podatkovne tvrtke Refinitiv potvrđuju da je posao prerade nafte danas puno profitabilniji no što je bio prije 12 mjeseci. Na dan 8. lipnja prošle godine rafinerije su na proizvodnji benzina zarađivale 9.26 dolara po barelu, a na proizvodnji dizela 6.84 dolara po barelu.
U srijedu su zarađivale 43.11 dolara na benzinu, gotovo pet puta više nego prošle godine, i 51.13 dolara na dizelu, gotovo osam puta više.
