Rusija nije vaš neprijatelj, poručio je građanima zapadnih zemalja ruski predsjednik Vladimir Putin i ustvrdio da je Moskva spremna za pregovore, ali ne i Kijev.
Sudjelujući u raspravi debatnog kluba Valdai u Moskvi, u kojoj je rekao da se svijet suočava s najopasnijim desetljećem od Drugog svjetskog rata jer zapadne elite svim silama nastoje spriječiti neizbježan raspad globalne dominacije Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, Putin je optužio Zapad da igra “opasnu, krvavu i prljavu” geopolitičku igru, sijući kaos po svijetu.
“Borite se za svoje plaće”, odgovorio je Putin na pitanje što bi poručio običnim građanima te je istaknuo: “I ne vjerujte da vam je Rusija neprijatelj. Rusija nikada nije bila zlonamjerna prema Europi i Sjedinjenim Državama.”
“Zapad će u konačnici morati razgovarati s Rusijom”
Ruski predsjednik u svojim je kritikama zapadnih zemalja rekao da će Zapad u konačnici morati razgovarati s Rusijom i drugim silama o budućnosti svijeta.
“Povijesno razdoblje dominacije Zapada u međunarodnim odnosima bliži se kraju”, rekao je Putin. “Na povijesnom smo raskrižju: pred nama je vjerojatno najopasnije, nepredvidivo i istovremeno najvažnije desetljeće od Drugog svjetskog rata”, dodao je na konferenciji Valdai Discussion Club.
Optužio je zapadne čelnike da su počinili velike pogreške koje su dovele do ekonomske i energetske krize. Rusija je bila najveći dobavljač plina za Europu, koja je Rusiju zbog agresije na Ukrajinu kaznila nizom paketa sankcija. Europa se zbog toga okrenula alternativnim izvorima i dobavljačima, a Rusija nove kupce traži na istoku.
Rusija će dopustiti svojim partnerima u Aziji da joj pomognu razviti široku energetsku mrežu, rekao je Putin. S time u vezi hvalio je sjajne odnose Moskve i Pekinga, rekao da utjecaj Indije strelovito raste i najavio da predlaže ulazak Saudijske Arabije u BRICS (skupina brzo rastućih gospodarstava, Brazil, Rusija Indija, Kina i Južna Afrika).
“Moskva spremna za pregovore”
Ruski predsjednik rekao je da je Moskva spremna razgovarati o okončanju sukoba u Ukrajini, ali Kijev nije spreman sjesti za pregovarački stol. “Ne radi se tu o nama, mi smo spremni za pregovore. No lideri u Kijevu odlučili su da neće nastaviti pregovarati s Rusijom”, rekao je. “Vrlo je lako riješiti problem samo ako Washington da znak Kijevu da promijeni stajalište i riješi problem mirno”, poručio je Putin.
Ukrajinsko i rusko izaslanstvo prekinuli su razgovore nakon dva pokušaja u prvim tjednima sukoba, a predsjednik Volodimir Zelenski izrijekom je isključio pregovore s Putinom.
“Putinov govor nije ništa novo”, reagirala je Bijela kuća u četvrtak. Putinove riječi ne pokazuju nikakvu promjenu u strateškim ciljevima, a to uključuje i Ukrajinu, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
Upitan o mogućnosti izbijanja nuklearnog rata, Putin je rekao da će opasnost od upotrebe atomskog oružja postojati sve dok to naoružanje postoji.
“Zapadna samouvjerenost i multipolarni svijet”
Citirajući predavanje ruskog disidenta Aleksandera Solženjicina na Harvardu 1978., Putin je rekao da je Zapad otvoreno rasistički i da svisoka gleda na ostatak svijeta.
“Ta njihova uvjerenost u vlastitu nepogrešivost je opasno stanje”, rekao je Putin dodavši da Rusija nikada neće prihvatiti da joj Zapad govori što treba činiti. “Za razliku od Zapada, mi ne zavirujemo u tuđe dvorište.”
“Tzv. Zapad je cijeli svijet stavio na kocku u ovoj igri, a ta je igra opasna, krvava i, rekao bih, prljava”, rekao je Putin. “Izreka kaže: kako siješ tako ćeš i žeti”, dodao je na konferenciji na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz 44 zemlje.
“Uvijek sam vjerovao i još vjerujem u zdrav razum i uvjeren sam da će prije ili kasnije novi centri multipolarnog svijeta i Zapad morati kao ravnopravni partneri razgovarati o zajedničkoj budućnosti. Što prije, to bolje”, naglasio je Putin.
Sukob u Ukrajini nazvao je borbom između Zapada i Rusije za sudbinu druge najveće istočnoslavenske države. To je dijelom “građanski rat” jer su Rusi i Ukrajinci jedan narod, rekao je Putin. Kijev oštro odbacuje obje ideje.
Prilagodba ruskog gospodarstva
Putin je rekao da neprestano razmišlja o ruskim gubicima u Ukrajini. No samo Rusija može jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine, naglasio je. Odbacio je kao ludost tvrdnje da je Rusija ta koja je eksplozijama oštetila plinovode ispod Baltičkog mora, Sjeverni tok 1 i 2.
Rusija nema potrebe za nacionalizacijom kako bi kompenzirala štetu od ekonomskih sankcija kojima je Zapad kažnjava zbog rata u Ukrajini, ustvrdio je nadalje ruski predsjednik. Odlazak zapadnih kompanija iz Rusije nazvao je “darom” lokalnim ulagačima i poslovnom sektoru jer su se prilagodili novoj situaciji.
Nazvao je “ludošću” tvrdnje zapadnih zemalja da Rusija stoji iza eksplozija kojima su oštećeni plinovodi ispod Baltičkog mora. Danska policija utvrdila je da su snažne podvodne eksplozije izazvale istjecanje plina na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2, što bi moglo trajno ugroziti njihovu funkcionalnost.
Putin je i ranije optuživao Zapad da je činom sabotaže prekinuo dotok plina, a europski lideri takve tvrdnje odbacuju i krive Rusiju. Putin je u četvrtak rekao da jedan plinovod ispod Baltičkog mora funkcionira, ali ga Europa ne želi koristiti.
Rusija je bila najveći dobavljač plina za Europu, koju je rat u Ukrajinu nagnao da potraži alternativne izvore. Putin je u četvrtak rekao da je plin najbolji izvor energije u prijelaznoj fazi. Prijelaz na ugljičnu neutralnost nije protiv ruskih interesa, ustvrdio je.
Nuklearno oružje – čeka se odgovor SAD-a o dogovoru
Nuklearna doktrina ruskih vojnih snaga je obrambena, rekao je Putin i odbacio tvrdnje da Rusija kani upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini. “Rusija je spremna ponovno početi razgovore sa Sjedinjenim Državama o kontroli nuklearnog oružja, ali nije dobila odgovor Washingtona na svoje prijedlog za razgovor o strateškoj stabilnosti.”
U govoru je Putin kazao da u njegovoj zemlji postoje građani koji su prozapadno orijentirani, no ustvrdio je da suglasje postoji kad je riječ o suočavanju s vanjskim neprijateljem. “Uz svoj narod je i Ruska pravoslavna crkva, tako je bilo prije i tako je danas.”
Xi je prijatelj, Erdogan također
Kineski predsjednik Xi Jinping je “blizak prijatelj”, rekao je Putin i ocijenio da su odnosi s Kinom na “dosad najvišoj razini”. Riječi hvale imao je i za svog turskog kolegu po dužnosti, Recepa Tayyipa Erdogana, kojega je nazvao “snažnim vođom” koji uvijek brani “turske interese”.
Erdogan nije uvijek “lagani partner” za pregovore, no Turska je uvijek bila “pouzdana” i spremna postići sporazume, rekao je.
Erdogan je odigrao ključnu ulogu u pregovorima Kijeva i Moskve od početka sukoba jer je uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu žita iz crnomorskih luka te je pomogao u pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika. To su jedini uspješni dogovori od početka ruske agresije krajem veljače.
