U posljednje doba sve je učestalija praksa među poslodavcima da zahtijevaju nadzor nad bolovanjima svojih zaposlenih, pri čemu su lažna bolovanja obično kratka i često se povezuju s prehladom, visokom temperaturom, glavoboljama, problemima s probavom i slično.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Županije Sarajevo izvještavaju o rastu broja raznih poslodavaca koji se Zavodu obraćaju sa zahtjevom za nadzor bolovanja.
U prva četiri mjeseca 2023. godine provedeno je otprilike 1.450 akcija povezanih s nadzorom i kontrolom, od kojih 110 ciljanih provjera bolovanja (s više nadziranih perioda bolovanja) na zahtjev poslodavca, izvijestili su Feni iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Županije Sarajevo, dodajući da je u dijelu planiranih kontrola obavljeno ukupno 80 provjera bolovanja.
Također ističu kako je broj zahtjeva za provjeru bolovanja porastao, što znači i veći broj nadziranih bolovanja.
Na pitanje o detekciji lažnih bolovanja (npr. da osiguranici nisu imali osnove za bolovanja), iz navedenog zavoda odgovaraju da ovlašteni kontrolori Zavoda provode nadzor privremene nesposobnosti za rad na temelju zahtjeva poslodavca, sve u skladu s postojećim zakonskim propisima, a kontrola se isključivo odnosi na ispravnu primjenu odredbi Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad osiguranika.
Dalje naglašavaju da su od ukupno provedenih ciljanih provjera bolovanja po prigovoru poslodavca u 4,3 posto nadziranih slučajeva, kontrolori ZZO KS konstatovali da ista nisu vođena u skladu s Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti.
Na upit koliko je novca potrošeno na bolovanja u prethodnoj godini, navode kako je prošle godine na naknade plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad utrošeno 8.844.419 KM.
- U prva četiri mjeseca 2023. godine utrošeno je oko 2 miliona KM, s tim da se krajem godine obično znatno povećavaju troškovi po ovom osnovu jer neki poslod
avci zahtjeve za povrat novca ispostavljaju tek krajem poslovne godine, za cijelu godinu – zaključuju iz Zavoda zdravstvenog osiguranja ŽS.
Trošak i lažna bolovanja
Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije prošle godine je proveo 92 terenske kontrole opravdanosti bolovanja (kontrola Zdravstvenog kartona) što je, kako navode iz tog zavoda, redovna aktivnost Službe za kontrolu prava iz zdravstvenog osiguranja.
Pored toga, u 2022. godini su proveli i provjeru 3.827 zahtjeva za povrat novca za privremenu nesposobnost za rad (bolovanja) koji su na teret sredstava Zavoda.
Navode i da su neopravdana ili lažna bolovanja obično kraća, traju nekoliko dana i na temelju iskustva iz BiH i okolice, takva bolovanja najčešće se otvaraju po dijagnozama povišena tjelesna temperatura, glavobolja, probavne tegobe, prehlada itd.
ZZO HNŽ-a za bolovanja koja traju manje dana nema uvid u podatke u realnom vremenu, s obzirom na to da se ista ne bilježe elektronski, stoga nije moguće pratiti svako otvaranje bolovanja na području županije u stvarnom vremenu.
Bolovanja koja traju kraći broj dana, odnosno do 42 dana, Zavod kontrolira na zahtjev poslodavca. Svaki poslodavac može od Zavoda zatražiti kontrolu bolovanja za svojeg djelatnika. Na osnovu zahtjeva poslodavca, kontrolori Zavoda odlaze na teren i direktnim uvidom u zdravstveni karton osiguranika vrše provjeru opravdanosti bolovanja.
Govoreći o bolovanjima duljim od 42 dana, ista su pod nadležnosti Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva doma zdravlja, gdje tri liječnika specijalista utvrđuju potrebu za nastavkom bolovanja, stoga je vrlo mali prostor za zloupotrebu bolovanja. Pored toga, svako takvo bolovanje predmet je kontrole Službe za kontrolu prava iz zdravstvenog osiguranja, navode iz Zavoda HNŽ-a i dodaju kako je za otvaranje bolovanja na temelju njege člana obitelji potreban nalaz nadležnog liječnika specijaliste na temelju kojeg izabrani liječnik propisuje bolovanje.
Poslodavci podnose zahtjeve za kontrolu opravdanosti bolovanja svojih zaposlenika, a u posljednje vrijeme Zavod bilježi blagi rast zahtjeva od strane poslodavaca, navode iz Zavoda zdravstvenog osiguranja ZHŽ-a.
Inače, u prvom kvartalu 2023. na troškove bolovanja taj je Zavod utrošio 449.270 KM, dok je u prošloj godini na stavku bolovanja od strane Zavoda potrošeno 1.858.812 KM.
S druge strane, iz Zavoda za zdravstveno osiguranje KSB-a kažu kako u posljednje vrijeme nisu imali povećan broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja svojih zaposlenika u odnosu na prethodne godine te da je uobičajen broj zahtjeva dva do tri posto mjesečno.
Napominju i kako je u rijetkim slučajevima otkriveno da je osiguranoj osobi bez opravdanog razloga određena privremena nesposobnost za rad.
Zavod za zdravstveno osiguranje KSB-a prošle godine je za refundacije za bolovanje izdvojio 4.046.634,19 maraka.
Tko može uložiti prigovor na bolovanje
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanske županije također podsjećaju kako prigovor na utvrđenu privremenu nesposobnost za rad mogu uložiti osiguranici, pravna, odnosno fizička osoba kod koje je osiguranik zaposlen i kontrolor Zavoda.
Prigovor se podnosi Drugostupanjskoj liječničkoj komisiji u roku od 48 sati od priopćenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika.
Prema Financijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2022. godinu, planirana sredstva za realizaciju Programa naknade plaća zbog privremene nesposobnosti za rad na teret zdravstvenog osiguranja iznose 14.800.000 maraka, ističu iz tuzlanskog zavoda, naglašavajući da su troškovi na ime naknada plaća zbog privremene nesposobnosti za rad na teret zdravstvenog osiguranja za 2022. godinu realizirani u iznosu od 14.799.984 maraka.
