Oporavak gospodarstva nakon pandemije koronavirusa, razvoj turizma, otvaranje novih pogona razlozi su sve većih potreba za radnom snagom u BiH.
Trgovci – prodavači, šivači, konobari, obućari, bravari, zidari, vozači kamiona, stolari, zavarivači, informatičari, kao i radnici za jednostavne poslove čine kadar za kojim poslodavci u Bosni i Hercegovini posljednjih godina najviše vape i kojeg, što zbog iseljavanja što zbog neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada, najčešće nedostaje na domaćem tržištu, tvrdi Večernji list.
Ova zanimanja predstavljala su čak 50,5 posto iskazanih potreba za radnicima tijekom 2021. godine.
Sličan trend zabilježen je i prošle godine. Prema podacima Udruge poslodavaca FBiH, u ovome trenutku na tržištu radne snage u BiH nedostaje oko 30.000 radnika. Istraživanje provedeno tijekom 2021. godine među poslodavcima pokazalo je da im najviše trebaju radnici s nižom stručnom spremom.
I to po stručnoj spremi 52,9 posto iskazanih potreba odnosi se na KV i VKV radnike, 16,6 posto na radnike sa SSS-om, 10,9 posto na NKV radnike, 5,8 posto na radnike s VSS-om, 3,4 posto na NKV i PKV radnike, a 0,4 posto na radnike s VŠS-om i magisterijem.
Kada je u pitanju ova godina, najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u ovoj godini iskazane su za zanimanjima u industriji i u uslužnim djelatnostima – po 31 posto, zatim u trgovini (27 posto) i građevinarstvu (11 posto).
Riječ je upravo o onim sektorima gdje već nedostaje domaće radne snage, i to one s radnim iskustvom. Dio poslodavaca problem nedostatka radne snage s iskustvom premošćuje s onima koji tek izlaze na tržište rada, međutim, njima je potrebno vremena da steknu potrebne vještine.
Naime, poslodavci su ocijenili koji su nedostaci kod onih koji traže posao odnosno koji dolaze na radno mjesto izravno iz obrazovnog sustava.
U najvećem omjeru ističu da takvim kandidatima za posao najviše nedostaju tehničke vještine ili vještine specifične za konkretni posao. Na drugom mjestu je nedostatak radnog iskustva i neprilagođenost obrazovnog sustava. I jedan i drugi razlog obrazloženi su kao rezultat nepovezanosti obrazovnog sustava s tržištem rada i stjecanja praktičnih znanja i vještina tijekom obrazovanja, piše Večernji list.
Općenito se može reći da je nezadovoljstvo poslodavaca najmanje onim radnicima koji dolaze sa završenim fakultetom iako je tek 11,9 posto poslodavaca primilo radnike koji su izravno dolazili sa sveučilišta. Zbog svega navedenoga poslodavci sve češće posežu za radnicima iz drugih zemalja. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da je u prvih šest mjeseci prošle godine u BiH izdano 1.270 radnih dozvola, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 274 radne dozvole.
Najviše radnih dozvola izdano je za sektore građevinarstva, trgovine i poslovanja nekretninama, i to za državljane Srbije (253), Turske (242), Kine (85), Kuvajta (60), Bangladeša (48), Ujedinjenih Arapskih Emirata (42), Sirije (36), Albanije (35), Hrvatske (32) i Saudijske Arabije (30). Radnu snagu iz drugih zemalja uglavnom se angažira na poslovima iz oblasti građevinarstva i trgovine, ali i u poljoprivredi kada su u pitanju sezonski radnici.
U ovoj godini broj izdanih radnih dozvola mogao bi dodatno rasti. Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih 5.630 radnika u ovoj godini, pokazali su rezultati istraživanja tržišta rada 2022./2023. koje provode Federalni zavod i entitetske službe za zapošljavanje.
