Kupiti hranu ili lijekove – postalo je svakodnevna dvojba za većinu građana BiH, osobito onih treće dobi.
Primanja su mizerna, a cijene na vrhuncu. Nerijetko čak i veće u odnosu na pojedine zemlje Europske unije. Troškovi života u BiH stalno rastu. Sindikalna potrošačka košarica dosegnula je iznos od gotovo 3.000 KM, a uslijedilo je i novo poskupljenje goriva. Pokrenulo je to stara pitanja – slijedi li novo poskupljenje hrane?
I dok građani strahuju, proizvođači prijete prosvjedima. Nadležni šute. Trgovci broje zaradu, građani broje sitniš u novčaniku i kalkuliraju od čega danas odustati, tražeći formulu za preživljavanje. A politika obećava. I ne ispunjava obećanja, piše Večernji list.
Cijene proizvoda u prošloj su godini u Bosni i Hercegovini iznosile 85 posto od prosjeka Europske unije, pokazuju podaci Eurostata, ureda EU-a zaduženog za statistiku. Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije, u okviru projekta “Paritet kupovne moći” razina cijena u skupini hrane i bezalkoholnih pića u prošloj godini u BiH iznosio je 85 posto od prosjeka EU-a. S druge strane, primanja građana, plaće i mirovine daleko su niži nego u EU.
Konstantan rast cijena, upozoravaju ekonomisti, našu zemlju gura sve dublje u siromaštvo, a usporedno s tim raste i prijetnja od socijalnih nemira. Poražavajući podaci pokazuju da je, prema godišnjem indeksu siromaštva u analizi 157 zemalja, Bosna i Hercegovina zauzela 18. mjesto. A prognoze nisu optimistične. U Europi smo odavno, ali po cijenama. Najave o novom rastu cijena goriva, ali i poskupljenju električne energije od 1. kolovoza zabrinule su građane BiH.
Naime, još u lipnju Elektroprivredi BiH odobreno je povećanje cijene struje za kategoriju kućanstava od 10,04 posto, a za kategoriju ostale potrošnje 7,29 posto. Pravi udar, upozoravaju ekonomisti, tek slijedi s obzirom na najavljeno poskupljenje struje, koje bi, navode, moglo izazvati velike poremećaje na tržištu.
Pekari su, barem se to do sada pokazalo, prvi na listi onih koji podižu cijene svojih proizvoda. Ako je za utjehu, do poskupljenja neće doći, barem ne do rujna. Mnogi smatraju da će, osim skupljeg goriva i struje, doći i do lančanog rasta cijena i ostalih proizvoda. Je li pred nama novi val poskupljenja? U začaranom krugu poskupljenja, formiranja cijena po slobodnoj volji i mjesečnih primanja građana koja ne prate rast cijena, prema svemu sudeći, čeka nas teška jesen.
Došli smo u situaciju da je, nakon svega ostalog, i hrana postala luksuz. Da bi čovjek prehranio obitelj, ako doslovno govorimo samo o hrani, nije dovoljna prosječna plaća u BiH. S druge strane, u Njemačkoj se obitelj može prehraniti s 30 posto jedne prosječne plaće. Sve je teže preživjeti mjesec u Bosni i Hercegovini. Rast cijena osnovnih životnih namirnica i drugih troškova života kontinuirano raste. Sindikalna potrošačka košarica u Federaciji BiH iznosi blizu 3.000 KM, dok je prosječna plaća oko 1.300 maraka.
Najviše novca građani daju za hranu, čak 40%. Ipak, na hrani najviše i štede. Cijene kontinuirano rastu, dok minimalna primanja stagniraju. Privremene mjere zaključavanja cijena samo su donekle urodile plodom, piše Večernji list.
Nažalost, nije pojeftinilo meso, nije pojeftinilo voće, nisu zaključane cijene povrća, nisu zaključane cijene bilo kakvih vitaminskih preparata ili sl. Znači onih stvari koje stvarno jesu ljudima nužne kako bi mogli normalno i zdravo živjeti, kazala je Lejla Čaušević Sućeska iz SSSBiH.
Proizvođači smatraju da su cijene nerealne i traže smanjenje cijene kruha te sastanak s nadležnima.
Nije normalno da za 100 kg pšenice od 36 feninga kupimo samo 8 kg kruha. Ako ne dođe do sastanka ili konkretnih rješenja, mi, poljoprivrednici, izlazimo na ulicu, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruga BiH.
