Poskupljenja repromaterijala, energenata, sirovina, ali i inflacija, unatoč najavljenom rastu plaća, negativno će utjecati na džep radnika u Republici Srpskoj.
Naime, prema prošlotjednim podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan indeks potrošačkih cijena u Srpskoj u prosincu 2021. godine u odnosu na prosinac 2020. godine u prosjeku je viši za 5,9 posto, dok je prosječna plaća nakon oporezivanja u Srpskoj isplaćena u prosincu 2021. godine, iako nominalno veća za šest posto, realno povećana tek za 0,1 odsto, pišu Nezavisne novine.
Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore RS, kazao je za Nezavisne da prosječna plaća trenutno iznosi 1.038 KM, te da je na ovo povećanje najviše utjecala prerađivačka industrija, u kojoj su najviše rasle plaće.
Inflacija utiče i utjecat će prije svega na robu široke potrošnje, a za gospodarstvo je najpogubnije da su narasle cijene repromaterijala, energije, ali i rada. Iako sada inflaciju više vežemo za robu široke potrošnje, ovo će sigurno dovesti do problema kako uskladiti s jedne strane povećanje cijena repromaterijala i svega ostalog, a sa druge strane kako da plaće prate povećanje svega, naglasio je Ćorić.
Dodao je da je činjenica da je prošle godine povećana minimalna plaća za iznos koji je veći nego što je postotak inflacije.
Treba vršiti određene akcijske mjere ili planove kako suzbiti inflaciju, jer ako i to krene sa svim tim problemima, s cijenama repromaterijala, energije, cijene rada i ako se budemo još borili i s inflacijom koja nigdje nije donijela ništa dobro, imat ćemo zaista jednu neizvjesnu, problematičnu i izazovnu 2022. godinu. Ovo nije u skladu s onim pretpostavkama da će poslije krizne 2020, pa i 2021. godine, zbog pandemije koronavirusa, 2022. biti godina stabilizacije. Svi ovi nagovještaji govore da će biti dosta teže nego što se to moglo pretpostaviti pred kraj prošle godine, objasnio je Ćorić.
Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je emigracija stanovništva najveća kada kupovna moć plaće iznosi između 40 i 70 posto kupovne moći plaće u zemlji u koju se imigrira.
Dok plata ne dosegne kupovnu moć od 70 posto kupovne moći u Njemačkoj, mi ćemo imati stalnu imigraciju, a ova inflacijska kretanja i rast plaća su dokaz da se samo odlaže ono što je neminovno, te da će imigracija duže trajati. Ovim ćemo imati posljedice po gospodarski rast jer kad ostanete bez stanovništva, ono što se smatralo do tada realnim, sutra se neće moći uraditi. Ovo je vrlo loša poruka i mi umjesto da smanjujemo jaz u odnosu na, na primjer Njemačku, mi ga održavamo i produbljujemo. Smatram da će sve ove stvari imati veoma negativne implikacije na budućnost u ovoj zemlji, naglasio je Đogo.
