Ponuditi veću plaću i bolje uvjete radnicima u BiH, uvoz stranaca nije dugoročno rješenje

BiH ima 384 tisuće nezaposlenih radnika, međutim, i dalje je problem s radnom snagom te pojedini poslodavci žele da se pojednostave procedure za uvoz radnika. Navodno, radnici iz azijskih zemalja među zainteresiranima su da dođu raditi u BiH, piše Večernji list BiH.

Podijelili profit s radnicima

Poduzetnik koji je želio ostati anoniman, a s kojim komentiramo taj problem, tvrdi da se ovdje radi o licemjerju pojedinih poduzetnika.

– Naše radnike drže na minimalnoj plaći, doslovno ih tjeraju u Njemačku gdje će imati i do 10 puta veću bruto plaću, a onda se žale kako nema radnika i kako ih treba uvoziti. Pa nema ih kad su otjerali one koji imaju! Neka uzmu primjer ove dvojice poduzetnika iz Mostara, Hrvata i Bošnjaka, koji su 50% svog profita podijelili radnicima. Zamislite da 10% profita neki poduzetnici iz BiH podijele svojim radnicima, nitko ne bi trebao odlaziti. A ova dvojica su primjer i kako graditi međuljudske odnose u državi.

Kod nas se administracija zadovoljava s 800 maraka koliko država dobije po jednoj osobi koja se odrekne bh. državljanstva, umjesto da zagovaraju veće plaće ili da potaknu pokretanje vlastite proizvodnje i ostanka ovdje. Jednostavno, sav ovaj sustav ovako ne može funkcionirati, a ako mi mislimo da će nam stranci biti bolji radnici nego naši, onda se nemamo čemu nadati. Skoro svaki naš radnik je cijenjen u Njemačkoj, međutim, ovdje nije uspio – ogorčen je sugovornik.

Ovih dana je i predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović govorio o potrebi da se daju radne dozvole strancima tvrdeći da postoji potencijal da se puno radnika zaposli, čak i deseci tisuća. Ni on nije krio činjenicu da domaćih radnika nema. No, u analizi BHRT-a najbolje je objašnjeno i zašto je to tako.

Samo u RS-u za minimalac od 540 KM radi 24 tisuće radnika, a u Federaciji je u nekim lokalnim zajednicama situacija i lošija. U nekim trgovinama radnice za mjesec dana rada na crno dobiju oko 400 KM. I jasno je da ovakve stvari tjeraju bh. građane, uz razne druge nepravde kojih je ova zemlja prepuna.

Stranci neće riješiti problem

Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak rodom iz Gruda, a koji danas živi u Zagrebu, prije nekoliko godina otvoreno je progovorio o želji da se uvozi radnike u Hrvatsku, što je bio stav nekih udruga, jer to je kratkoročno rješenje. Isto to danas se može primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu, koja je u višestruko goroj situaciji nego njen susjed.

– Zapošljavanje stranaca, dok ovdašnji građani napuštaju zemlju, uopće ne rješava problem iseljavanja. Time se zamagljuje taj temeljni problem, budući da se ne kreira politika koja bi odgovorila na pitanje što će raditi ovdašnji građani ako se uvezu stranci.

Kako će, dakle, ovdašnje tržište rada izgledati za nekoliko godina, kada u inozemstvo ode još više mladih, s obzirom na to da iseljavanje ne jenjava?

Tko će raditi u turizmu, bolnicama, staračkim domovima?

U tom slučaju neće nedostajati samo radna snaga, nego će joj nedostajati ljudi, što će rezultirati još većim padom nataliteta – govorio je svojedobno Jurčić. I uistinu, radnika je sve manje, ljudi isčezavaju, a zakazuju svi u sustavu. I još ćemo se jednom vratiti na licemjerje pojedinih poduzetnika, o čemu je govorio sugovornik s početka teksta. Vlasnik tvrtke koja djeluje u sektoru obuće, a koji zapošljava 1200 radnika žali se da nema dovoljno ljudi, a jako je puno narudžbi zbog kojih bi mogli udvostručiti kapacitete radnika.

Na njegove “žalopojke” požalio se jedan od bivših radnika te je na društvenim mrežama napisao podužu objavu. – Koliko se subota radi? Svaka, a nijedna nije plaćena! A ako ne dođeš, odbije ti 50 KM od plaće. Godišnjeg ima 10 dana od zakonom zajamčenih 20, a što se plaća tiče, one iznose 550 maraka s prijevozom – obznanio je javnosti. Zbog svega ovog svi bismo se trebali dobro zamisliti jer u zemlji u kojoj je potrošačka košarica preko 2100 KM, živjeti s plaćom od 550 KM je nemoguće… ili je ipak moguće ako ste “čarobnjak” za preživljavanje što dobar dio stanovnika ove zemlje i jest.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.