Ni događanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Europe nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje u pronalasku posla domaćim radnicima u Sloveniji i Njemačkoj, evidentno je da kriza u svijetu nije zaustavila odlazak domaće radne snage u te zemlje već, naprotiv, dobiva na snazi.
– U Sloveniju je do kraja ožujka ove godine otišlo 4.886 radnika, što je za 1.805 više nego u istom periodu lani – kazali su “Glasu” u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Kada je riječ o Njemačkoj, Agencija ima podatke zaključno sa krajem travnja, a prema tim brojkama u tu zemlju otišla su raditi 162 medicinara, što je 19 više u odnosu na isti period godinu ranije.
To znači da je za prvi kvartal ove godine zemlju napustilo 5.048 radnika i otišlo na posao u dvije zemlje, što je 1.682 osoba u prosjeku mjesečno. Ti podaci su još i poražavajući, jer je veliki broj radnika samostalno sebi pronalazio posao i odlazio u inozemstvo.
Ekonomisti ističu da ni određeni rast plaća ne usporava odlazak domaće radne snage.
– To po svemu sudeći ubrzava imigracije. I tako će biti dok plaća ne dosegne 70 posto kupovne moći u zemlji u koju ljudi idu – rekao je “Glasu” ekonomista Marko Đogo.
Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravdu da će oko 2025. godine domaće tržište radne snage u potpunosti presušiti, te da više neće imati tko da ode.
– Od 2013. godine kod nas je počeo masovni odlazak radne snage. I on svake godine dobiva na snazi. Samo u Njemačku godišnje ode od 20.000 do 25.000 ljudi – naveo je Đogo.
Isto mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji navodi da je u pandemiji virusa korona odlazak domaće radne snage bio smanjen zbog ograničenih kretanja.
– Sa jenjavanjem pandemije i uspostavljanjem normalnijih tokova došlo je do tražnje za radnicima. Moramo više računa voditi o radnoj snazi, a ne o radnim mjestima. Društvo kao cjelina mora da se mijenja. Te promjene bi usporile te procese – naveo je Ljuboja i dodao da će se odlazak radnika nastaviti, ali da nadležni moraju raditi da zaustave te procese i da mijenjaju odnos prema radniku.
Aleksandar Ljuboja je rekao da velike ekonomije vape za radnicima, a na domaćem tržištu još postoji kvalitetna radna snaga, kako po obrazovnoj strukturi, tako i intelektualnim sposobnostima i kulturološkim osobinama.
– Lako se uklapamo u zapadne ekonomske, društvene i kulturološke sisteme, za razliku od radnika koji dolaze s Bliskog istoka – naveo je Ljuboja.
