Glavni investitor za izgradnju plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska” kompanija BH-Gas nije u svom proračunu predvidjela sredstva za ovaj projekt.
Riječ je o kapitalnom projektu gdje bi plinovod prolazio kroz četiri županije, a najvećim dijelom u Hercegovini.
Analizirano je zašto je ovaj projekt prestao biti prioritet BH-Gasu i hoće li županije s hrvatskom većinom moći iznijeti ovaj projekt kroz osnivanje novog poduzeća.
Kompanija BH-Gas obavlja posao operatera transporta plinom u Federaciji BiH i praktično ima monopol. Oni su u svom proračunu za iduću godinu trebali predvidjeti 2,5 milijuna maraka za izradu kapitalnog projekta plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska, koji bi išao od Zagvozda pa preko Posušja do Novog Travnika s posebnim krakom za Mostar.
Ipak, u ovom poduzeću ovaj projekt je odjednom prestao biti prioritet. A kako navodi novinar Zoran Krešić razloga za to je više.
S čela kompanije je otišao Jasmin Salkić zbog jačanja proruskog utjecaja, a Federacija je prešla na opskrbu plinom preko “Turskog toka” koji zajedno vode Turci i Rusi i raskinula ugovor s mađarskom kompanijom FGSZ.
Krešić navodi kako sve to kao rezultat ima dfa BH-Gas tako sebe dovodi u poziciju gubitaša, a građani i industrija, barem u okolici Sarajeva plaćaju znatno veću cijenu plina.
Zakon o plinovodu “Južna interkonekcija” nije usvojen na federalnoj razini jer je klub Hrvata u Domu naroda podnio više amandmana, pa se tekst zakona treba uskladiti. Hrvatski predstavnici nisu zadovoljni što u ovaj projekt nisu bile uključene županije i općine kroz koje plinovod prolazi, a isto tako zbog gubitka kredibiliteta BH-Gasa, žele dovesti u pitanje njegov monopol kroz osnivanje novog poduzeća.
Županija Zapadnohercegovačka je inicijator osnivanja novog poduzeća koje bi bilo nositelj ovog projekta, a u koji bi se mogle uključiti i HNŽ i HBŽ kroz koje bi plinovod prolazio. Predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić odbacuje optužbe za etničku ekskluzivu u toj inicijativi, kao i da hrvatski predstavnici blokiraju ovaj projekt kroz podnošenje amandmana na razini Federacije.
Ako se može govoriti o nekoj etničko-eskluzivnoj boji nekog poduzeća, onda je to prije svega BH-Gas, a ne poduzeće koje još nije ni osnovano, rekao je Ćosić za RTV HB.
A to je rekao jer u upravljačkoj strukturi BH-Gasa nema niti jedan Hrvat.
Ćosić je zaključio da su otvoreni za sve koji bi se htjeli priključiti u rad tog poduzeća, ali i da je prirodno da nositelji budu tri do četiri županije kroz koje bi plinovod i prolazio.
Ostaje za vidjeti hoće li uspostavom nove vlasti u Federaciji, zakon o plinovodu “Južna interkonekcija” biti usvojen.
