Premijer Andrej Plenković iz Bruxellesa je, sa sastanka Europskog vijeća, poručio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću da njegovo jučerašnje pismo na temu usvojenih zaključaka Vijeća EU o Bosni i Hercegovini doživljava kao “osobnu zahvalnost” za ono što je Plenković izjavio u Sarajevu, kad je upitan o Milanovićevim izjavama o Srebrenici.
To je sad postala neka praksa da ima nekoliko aktera na hrvatskoj političkoj sceni koji se meni obraćaju tako da pisma šalju medijima. Čim mi ga netko pošalje kroz medije ja ga doživljavam odmah manje relevantnim i bitnim. Više to doživljavam kao nečiji PR potez, ne bi li netko skrenuo pozornost na svoje postojanje, prenosi Večernji list.
Ja sam to shvatio kao njegovu osobnu zahvalnost za moja stajališta izrečena u Sarajevu kad su me pitali što mislim o njegovim izjavama vezano za genocid u Srebrenici. Kad dođe vrijeme i kad se vidimo, mislim u ponedjeljak ili neki drugi dan idući tjedan, malo ću porazgovarati s njim, rekao je Plenković u izjavi novinarima u Bruxellesu.
Što se tiče samog sadržaja Milanovićeva prigovora da Vlada nije trebala pristati na onakav tekst o BiH kakav je u utorak navečer usvojen u zaključcima Vijeća za opće poslove EU, premijer Plenković je ustvrdio da su ti zaključci “puno bolji za Hrvate u BiH nego što su bili zaključci summita NATO-a”, na kojemu je Hrvatsku predstavljao predsjednik Republike.
Plenković je danas imao i poseban sastanak s Josepom Borrellom, visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU. Sastanak se, proizlazi iz kasnije Plenkovićeve izjave novinarima, pretvorio u kratki tečaj novije povijesti BiH jer je hrvatski premijer španjolskom diplomatu na mjestu šefa europske diplomacije pokušao objasniti cijeli rat.
Iskoristio sam prigodu da mu vrlo sadržajno objasnim cijeli kontekst BiH od 1992. pa do danas. Ne možemo razumjeti tu raspravu ako svi akteri dobro ne shvate što su pojedini akteri, pojedini narodi, pojedine države i lideri radili u kontekstu agresije i na Hrvatsku i na BiH početkom devedesetih. Nismo došli do Daytonskog sporazuma slučajno, došli smo do Daytona i kroz Washingtonski sporazum, i nakon vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluje, i nakon zajedničkih operacija HV-a i Armije BiH u BiH, i nakon genocida u Srebrenici. Dakle taj sporazum, kojeg možemo nazvati svojevrsnim primirjem koji se pretvorio u mirovni sporazum, vuče svoje korijene iz jednog konteksta koji je vrlo važan. Da bi se netko danas 26 godina kasnije bavio tom temom mora razumjeti što se u biti tada događalo, izjavio je Plenković.
